Rusija je spremna da otpočne pregovore sa NATO-om o garanciji vojne neutralnosti Crnoj Gori, ali i da podrži većinsko mišljenje građana da eventualnu odluku o učlanjenju u taj savez isključivo donese crnogorski narod na referendumu, kazao je za „Dan” lider DNP-a i jedan od čelnika DF-a Milan Knežević. On je to rekao nakon učešća na konferenciji na visokom nivou u Moskvi i sastanaka sa ruskim zvaničnicima.
–Nakon jasno saopštenih stavova o ozbiljnoj krizi u kojoj se nalazi Crna Gora, ali i o isključivoj i pogubnoj namjeri Mila Đukanovića da eventualnu odluku o učlanjenju države donese u Skupštini, dobio sam čvrsta uvjeravanja da će opcija vojne neutralnosti koju zastupam dobiti punu političku podršku Rusije. Dakle, Rusija je spremna da otpočne pregovore sa NATO-om o garanciji vojne neutralnosti Crnoj Gori, ali i da podrži većinsko mišljenje građana da eventualnu odluku o učlanjenju u taj savez isključivo donese crnogorski narod na referendumu – rekao je Knežević.
On je kazao da je sagovornike informisao i o protestima DF-a.
–Na moje veliko zadovoljstvo, oni su izrazili spremnost da u svakom smislu pruže svoje dobre usluge za pronalaženje rješenja koje bi označilo izlazak iz institucionalne krize, uz puno poštovanje demokratskih načela i želje za organizovanjem poštenih i pravičnih izbora čije bi rezultate svi priznali –istakao je Knežević.
U govoru na konferenciji u Moskvi, lider DNP-a je rekao da je eskalacija terorizma najveći bezbjednosni izazov današnjice i podsjetio kako akti jednostrane primjene sile uz brutalno kršenje međunarodnih normi mogu dovesti do nesagledivih posledica po čitavo čovječanstvo.
–Nakon što je NATO bombardovao SR Jugoslaviju 1999.godine, i to bez odluke Savjeta bezbjednosti, i nakon prekrajanja granica u Evropi kroz priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane zapadnih zemalja, prvi put nakon Drugog svjetskog rata stvoren je opasan presedan čije dramatične posledice osjeća čitav svijet. Nastala je nova ideja da je primjena sile najefikasniji i legitiman način borbe za ostvarenje političkih ciljeva – kazao je Knežević.
On je dodao da su učestali teroristički napadi i priliv ogromnog broja izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja na Bliskom istoku pokazali i ranjivost EU, čime se ponovo otvorilo pitanje da li su zemlje članice u stanju da se bore sa novim bezbjednosnim izazovima.
Lider DNP-a smatra da vojne i ofanzivne alijanse poput NATO-a moraju redefinisati svoju ulogu u svijetu, zasnovanu na dosadašnjim iskustvima i novom poretku stvari.
–To je jedan od razloga zbog kojeg se Demokratska narodna partija, čiji sam predsjednik, protivi učlanjenju Crne Gore u tu političko-vojnu alijansu. I upravo na ovom pitanju najbolje se može predstaviti stanje u Crnoj Gori, maloj zemlji na Balkanu, koja je već 25 godina pod vladavinom jednog čovjeka i jedne partije. Uz pomoć određenih spoljnih činilaca koji su sprovodili svoje političke i finansijske interese, premijer Milo Đukanović je, zahvaljujući svim pokradenim izbornim ciklusima od 1997.godine, uključujući i referendum, zaokružio koncept privatne države, pa su on i uski krug njegovih najbližih saradnika postali njeni formalni i neformalni vlasnici, o čemu postoje mnogobrojni dokazi, koji su poznati i međunarodnoj zajednici – naglasio je Knežević.
M.V.
Đukanović je 2007.godine molio Rusiju za pomoć
Milan Knežević i koordinator Mirovnog pokreta „Ne u rat, ne u NATO” Igor Damjanović susreli su se sa deputatom Državne dume Vasilijem N. Lihačovim, koji im je prenio da je Moskva zabrinuta zbog širenja NATO-a.
–Sjećam se da je Đukanović 2007. godine došao u Rusiju tražeći finansijsku i političku podršku. Lično sam se s njim sreo. Šta ga je kasnije navelo da se okrene ka NATO-u i Briselu, nije mi poznato, ali to je pravo svake suverene vlasti. Međutim, da bi taj politički zaokret imao legitimitet, mora imati narodnu podršku. Namjera vlasti da zemlju uvede u NATO bez referenduma, formalizovana kroz rezoluciju Skupštine Crne Gore od 15. septembra, direktno se kosi sa rezolucijama koje definišu ustrojstvo današnjeg svijeta – istakao je Lihačev.