Prikupljanje podrške za izborne liste u Crnoj Gori može se organizovati kao u Zakonu o političkim partijama, gdje bi građanin ovjeravao kod ovlašćenog organa (notar) svoju izjavu kojom podržava određenu izbornu listu. Time se omogućava vjerodostojnost podrške i eliminiše mogućnost da potpis bude zloupotrijebljen, istakao je šef posmatračke izborne misije Centra za monitoring i istraživanja (CEMI) Đuro Stojanović. On je za „Dan” rekao da je odredbom člana 43, stav jedan, Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano da je izborna lista za izbor poslanika utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 0,8 odsto birača.
– Za potvrdu izborne liste, na ovom izbornom procesu bilo je potrebno sakupiti potpise nešto više od 4.000 birača. Odredbom iz člana 43 stav dva Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da za političke partije ili grupe građana koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu izborna lista za izbor poslanika bude utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 1.000 birača – podsjetio je Stojanović.
On je rekao da na ovim izborima Državna izborna komisija nije mogla utvrditi vjerodostojnost potpisa podrške izbornim listama, što je ugrozilo postupak verifikacije izbornih lista.
– Izrazili smo ozbiljnu sumnju u to da su pojedine političke partije, zloupotrebom ličnih podataka građana i falsifikovanjem potpisa, obezbijedile formalne uslove za učešće na parlamentarnim izborima. Smatramo da je neophodno preći na drugačiji način prikupljanja podrške. Umjesto predaje lista na kojima se ne može provjeriti autentičnost potpisa, potrebno je iskoristiti institut iz Zakona o političkim partijama – rekao je Stojanović.
Prema riječima Stojanovića, s obzirom na to da bi ovjeravanje potpisa kod notara bio nešto komplikovaniji metod u odnosu na postojeći, broj neophodnih izjava bi trebalo da bude manji od broja potpisa koji se sada zahtijeva.
Na parlamentarnim izborima 16. oktobra učestvovalo je 17 izbornih lista, a među njima je bio i jedan broj onih koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu.
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović kaže da proglašenje neustavnom odredbe da se potpisi skupljaju pred izbornom komisijom na određeni način imalo smisla, jer se ukazuje na političku pripadnost građanina, ali je to otvorilo brojne probleme u izbornom procesu. Radulović kaže da nije prvi put da se sumnja kako su pojedine stranke zloupotrebom ličnih podataka građana i švercom potpisa dobile pravo da učestvuju na parlamentarnim izborima.
– Problem je tu, vidimo ga prilikom svakog izbornog procesa, i jedno od rješenja moglo bi biti da se Državnoj izbornoj komisiji obezbijede svi mogući uslovi da provjerava validnost potpisa, uključujući, ako treba, i grafološke provjere i duže rokove. Nije normalno da neko preda preko 4.000 potpisa a da dobije manje od 1.000 glasova – istakao je Radulović.
Državna izborna komisija (DIK) saopštila je nakon predaje lista da će podnijeti prekršajne prijave protiv 3.570 birača koji su dali potpis podrške za više od jedne izborne liste. Kazne za taj prekršaj kreću se od 500 do 2.000 eura.
DIK, međutim, može samo da provjeri da su dvije liste prijavile da im je potpisom podršku dalo jedno lice, ali ne može da provjerava validnost i autentičnost potpisa.
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) pozvao je prije izbora Državnu izbornu komisiju da saopšti po kojoj metodologiji će provjeravati prikupljene potpise birača i tako preduprijediti moguće zloupotrebe od podnosilaca izbornih lista. Shodno Zakonu o izboru odborinika i poslanika birači svojim potpisom mogu podržati samo jednu izbornu listu, a davanje potpisa suprotno ovoj odredbi podliježe njihovoj prekršajnoj odgovornosti.
Iako je CEDEM upozoravao na moguće zloupotrebe i falsifikovanje potpisa birača od onih podnosilaca izbornih lista koji izbore koriste isključivo u svrhu pridobijanja sredstava iz budžeta, iz Državne izborne komisije na ove apele nikada nijesu konkretno odgovorili.
M.V.
Broj glasova za liste na izborima 16. oktobra – privremeni rezultati
Minimalan broj potisa za podršku listi bio je 4.091, a manjinskoj listi 1.000
1. Albanci odlučno Forca – DUA–AA – 4.839 glasova
2. SDP – 19.997 glasova
3. Albanska koalicija ,,Sa jednim ciljem” – 3.388 glasova
4. Alternativa Crna Gora – 877 glasova
5. Pozitivna Crna Gora – 5.058 glasova
6. Sigurnim korakom DPS – 158.301 glas
7. Hrvatska građanska inicijativa – 1.801 glas
8. Demokratska Crna Gora – 38.183 glasa
9. Velika koalicija Ključ – 42.271 glas
10. Srpska stranka – 1.210 glasova
11. Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde Crne Gore – 774 glasa
12. Lista Demokratskog saveza Albanaca – 1.542 glasa
13. Demokratski front – 77.491 glas
14. Bošnjačka stranka – 12.236 glasova
15. Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori – 1.140 glasova
16. Socijaldemokrate Crne Gore – 12.447 glasova
17. Stranka srpskih radikala – 690 glasova
Jakić: Pratićemo sve što se dešava
Šef Izborne misije OEBS-ove Kancelarije za ljudska prava i demokratske institucije (ODIHR) Roman Jakič u izjavi za „Dan” je rekao da nema mehanizama da glasači provjere jesu li njihovi potpisi zloupotrijebljeni.
– U našoj izjavi o preliminarnim nalazima i zaključcima naveli smo da je DIK izrazio zabrinutost Izbornoj misiji u vezi zloupotrebe ličnih podataka birača od nekih političkih stranaka tokom procesa prikupljanja potpisa. Slične zabrinutosti su izrazile i građanske posmatračke grupe. Nema uspostavljenog mehanizma za birače da provjeri da li su i njihovi potpisi zloupotrijebljeni. Sada je na nadležnim organima da istraže ovo. OEBS-ODIHR će pratiti bilo kakve pritužbe koje će možda biti podnijete u vezi ovih pitanja i daće preporuke u konačnom izveštaju, koji se očekuje za osam nedjelja – saopštio je Jakič.