Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je juče da parlamentarna većina komotno funkcioniše bez opozicije, optužujući opozicione partije da bojkotom parlamenta iskazuju nepoštovanje prema državi i njenim institucijama. Odgovarajući tokom premijerskog sata na pitanje Vujice Lazovića iz Socijaldemokrata Crne Gore, Marković je istakao da u svijetu nema dileme, na bilo kojoj međunarodnoj adresi, da li su izbori 16. oktobra prošle godine bili legitimni, demokratski i slobodni.
– Svi su rekli da jesu. Ovo više nije pitanje bojkota vlasti. Mi smo iskazali punu spremnost da sa njima ostvarimo dijalog kao što smo uvijek i radili. Željeli smo i danas želimo da se oni pojave u parlamentu, jer je ovo njihovo mjesto kao i naše. Oni ne gledaju u ovom trenutku na to na takav način. Ovo više nije bojkot vlasti, Vlade i većine u parlamentu. Po meni je ovo bojkot njihovih glasača i nepoštovanje institucija i države u kojoj žive i politički djeluju. Ne postoji nefunkcionalnost političkog sistema. Većina sasvim komotno radi, funkcioniše i bavi se ozbiljnim pitanjima ove države, kako na političkom, tako i na ekonomskom i socijalnom planu – istakao je predsjednik Vlade.
Začuđujuće je, kako je dodao, da su u bojkotu i predstavnici partija koje imaju srodna gledišta po pitanju evropskih i evroatlantskih integracija. Vjeruje da je za najveći broj glasača tih partija neprihvatljivo da se njihovi predstavnici ne pojave u parlamentu za koji dan kad se bude glasalo za članstvo u NATO-u.
– Niko bojkot ne pozdravlja i ne razumije, a mi smo odgovorni da radimo za državu i njene interese i to ćemo činiti sve dok nam političke okolnosti budu dozvoljavale – kazao je Marković.
Ocijenio je da Crna Gora ima stabilan put ka Evropskoj uniji i da će nastaviti sa tim ritmom.
– Spremni smo, a visok je stepen vjerovatnoće, da ćemo u narednim mjesecima otvoriti poglavlje 1, sloboda kretanja roba, koje ima zavidnu dozu kompleksnosti, kao i poglavlje 22 – regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, poglavlje pripreme za finansijsku podršku, koju dobijaju sve članice EU – rekao je Marković.
Dodao je da očekuje da će kompletan posao oko ratifikacije protokola o članstvu Crne Gore u NATO biti završen do majskog samita u Briselu.
Odgovarajući na pitanje šefa kluba poslanika DPS-a Miodraga Radunovića o ekonomskoj situaciji u zemlji, Marković je saopštio da su u Vladi zadovoljni prvim efektima fiskalne konsolidacije.
– Na prihodnoj strani budžeta u periodu od 1. januara do 24. marta ostvareno je 262,6 miliona eura, a do kraja marta se očekuje potpuno ostvarenje plana. Vlada mjerama fiskalne konsolidacije nije dodatno opteretila dohodak građana – naveo je premijer.
Dodao je da je crnogorska ekonomija zabilježila oporavak od 2013. do 2016. godine, nakon perioda recesije, sa prosječnom ekonomskom stopom rasta od blizu tri odsto.
– Potrebne su veće stope ekonomskog rasta da bismo se približili evropskom standardu –smatra Marković.
V.R.
Sa BiH može sporazum o dvojnom državljanstvu
Premijer Duško Marković saopštio je, odgovarajući na pitanje Ervina Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, da se nada da će uskoro uspješno biti finalizovan sporazum o dvojnom državljanstvu sa Bosnom i Hercegovinom.
– Vlada je 18. septembra 2008. godine utvrdila osnove za pregovore sa drugim zemljama o dvojnom državljanstvu. Nakon toga smo organima BiH dostavili smo nacrt ugovora o dvojnom državljanstvu. Prema informacijama koje smo dobili, član Predsjedništva BiH izabran od bošnjačkog stanovništva uložio je veto na taj ugovor, uz obrazloženje da bi se potpisivanjem jednog takvog ugovora ugrozila ravnopravnost dijaspore. Nakon toga, 2012. godine našem ministarstvu je dostavljen nacrt o državljanstvu. Od tada je to u nadležnosti MUP-a. Nadam se da će preduzeti sve potrebne korake kako bi taj sporazum o dvojnom državljanstvu bio finalizovan, nadam se uspješno – kazao je Marković.
Ibrahimović je prokomentarisao da će ovakav odgovor sigurno ohrabriti preko 20.000 građana Crne Gore, koji žive u BiH.
– Nadam se da će se ovim napokon zaustaviti svi problemi koje imaju naši građani u BiH. Problemi se najviše odnose na aplikaciju studenata na raznim fakultetima, za studentske domove, čak i školarinu. Poseban problem imaju naši građani u Bosni, vezano sa zdravstveno i socijalno osiguranje, kao i kad su u pitanju drugi imovinsko-pravni odnosi – naveo je on.