Demokratska patija socijalista biće poražena na lokalnim izborima u Herceg Novom i time će u opoziciju biti poslata koalicija koju je stvorio Svetozar Marović, kazao je u intervjuu za „Dan” potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević. On je istakao da bi referendum o ulasku Crne Gore u NATO samo produbio podjele, što bi odgovaralo DPS-u.
●Kakav rezultat koalicije SDP–URA i cjelokupne opozicije očekujete na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom?
– DPS više neće biti vlast u Herceg Novom. To je sigurno. U dosadašnjoj kampanji prilaze nam građani koji su posvećeni Crnoj Gori i vrijednostima evroatlantskih integracija, kojim su svjesni svih prevara DPS-a i činjenice da ta partija sigurno gubi vlast u Herceg Novom. Prethodnu lokalnu vlast DPS-a sklopio je Svetozar Marović. Jasno je onda na kakvim principima je ta vlast funkcionisala u protekle dvije godine. Koalicija SDP–URA obezbijediće da značajni resursi Herceg Novog ne služe tajkunima nego svim građanima. Sjetimo se samo kako je DPS htio da proda Institut „Simo Milošević”. SDP i URA su državotvorne partije, posvećene evroatlantskim integracijama, koje do sada nijesu učestvovale u lokalnoj vlasti u Herceg Novom. Građanima je jasno da je glas za DPS bačen glas jer sa njima niko ne želi u postizbornu koaliciju i oni nemaju šanse da budu dio vlasti nakon izbora.
●Koliko se može govoriti o fer uslovima za hercegnovske izbore, imajući u vidu, pored ostalog, i to što još uvijek nije rasvijetljen slučaj „državni udar“?
– Nažalost, još ne možemo govoriti o fer uslovima nakon svih iskustava od 16. oktobra. Ali, opredjeljenje svih drugih partija je bilo da treba učestvovati na izborima. Slučaj „državni udar”, a građanska opozicija insistira da se on rasvijetli do kraja u nadležnim institucijama, ušao je u završnu pravosudnu fazu. Sada je očekivanje da će pravosudne institucije biti na visini zadatka i pravično, na dokazima utemeljeno, ocijeniti stavove tužilaštva. Važno je za budućnost Crne Gore, njenih budućih generacija, da se ovaj slučaj razriješi pošteno i utemeljeno na jasnim dokazima, kako ne bi ostala sjenka za buduće generacije. SDP je više puta ukazivao tužilaštvu da pojedine istrage traju nedopustivo dugo, u prvom redu za afere „Limenka”, kamp „Zlatica”, „Kolašin” i druge. Nejasno je zašto tužilaštvo ćuti o ogromnoj šteti koja je napravljena. Građanima se mora objasniti ko je kriv što su platili deset miliona eura za nečije nečinjenje ili nesposobnost u slučaju „Limenka”.
●Kako komentarišete optužbe dijela opozicije da će SDP povratkom u parlament zbog glasanja o NATO-u srušiti opoziciono jedinstvo? Da li će takva odluka SDP-a označiti definitivni kraj bojkota Skupštine?
– Partnerstvo sa demokratski i ekonomski najrazvijenijim zemljama svijeta najbolji je izbor za Crnu Goru, i to je programsko opredjeljenje SDP-a od osnivanja. Završetak procesa evroatlantskih integracija doprinijeće stabilnosti; Crna Gora će morati da se ponaša u skladu sa vrijednostima demokratskih država. U svim novim članicama tog saveza suštinske reforme su krenule tek nakon članstva i vlast je u njima postala smjenjiva, a javni funkcioneri odgovorniji u svom ponašanju i pod većim monitoringom međunarodne zajednice. Pitanje NATO-a nije pitanje samo ovog saziva parlamenta. SDP je zalaganje za evroatlantske integracije upisao u svoj osnivački akt prije 25 godina. Članstvo u kojem će nam društvo praviti ekonomski i demokratski najrazvijenije zemlje svijeta za nas je pitanje realizacije partijskog programa, kao što je bilo i pitanje obnove crnogorske državnosti. Opredjeljenje da budemo dio asocijacije u kojoj su ekonomski najrazvijenije zemlje utkano je nakon nezavisnosti i u deklaraciju koja je usvojena u crnogorskom parlamentu 3. juna 2006.godine. I prošli saziv parlamenta, sredinom 2016.godine, na svom kraju, usvojio je rezoluciju o NATO integracijama glasovima partija i vlasti i opozicije, većinom većom od proste i tako još jednom naznačio opredjeljenje političkih partija. Upravo zbog značaja te istorijske odluke, želimo da glasamo za ovu odluku i da iskažemo poštovanje prema 28 parlamenata država članica koji će prije nas ratifikovati protokol. To neće značiti prekid bojkota jer je jasno da će se prekid bojkota desiti kada DPS prihvati termin novih izbora koji neće biti održani u danu „državnog udara” i gašenja sredstava elektronske komunikacije. Želimo da toj odluci damo i podršku partije koja zaista baštini evroatlantske vrijednosti, čiji gradonačelnici, potpredsjednici i šefovi političkog savjeta nijesu šefovi, po sopstvenom priznanju, organizovanih kriminalnih grupa.
Uz to, nijesam od onih koji insistiraju na „vještačkom” jedinstvu opozicije. Uostalom, ne tražimo ni da se drugi iz opozicije prilagođavaju nama. Sa nekima imamo krupne programske razlike, ali i zajedničku potrebu za fer i slobodnim izborima jer je to temelj svake demokratske države. Uvažavam mišljenje drugih koji različito vide ovo pitanje jer u demokratiji morate poštovati razlike.
●Da li se zagovornici NATO-a, u koje spada i SDP, plaše volje naroda i da li zbog toga bježite od raspisivanja referenduma o ulasku Crne Gore u NATO iako ste taj oblik izjašnjavanja 2006. godine proglasili vrhuncem demokratije?
– Ustav Crne Gore, koji je izglasan dvotrećinskom većinom, ovlastio je parlament da može da donese ovu odluku. Dakle, tada su se poslanici, ogromnom većinom, saglasili da o ovom pitanju odlučuje Skupština. Tako je iskustvo i drugih država koje su se u posljednjih dvadesetak godina pridruživale NATO-u. Referendum bi samo produbio podjele u društvu, na kojima DPS želi da vlada, i zataškala bi se pitanja koja brinu građane: kako popraviti ekonomsku situaciju, kako obezbijediti socijalna davanja, kako obezbijediti više radnih mjesta, kako stvoriti ambijent u kojem će građani živjeti bolje... Dosta je bilo podjela u kojima je DPS izigravao patriote, a Svetozar Marović ideologa tog patriotizma. Marović je priznanjem da je bio šef organizovane kriminalne grupe pokazao čemu je taj patriotizam služio – bjesomučnoj pljački građana.
V.RADENOVIĆ
Naknadna pamet DPS-a dovešće do dijaloga
●Kako je moguće izaći iz aktuelne političke krize, imajući u vidu da vlast odbija dogovor o ponavljanju parlamentarnih izbora i čitavu priču svodi na deklarativnu spremnost za dijalog sa opozicijom?
– Podsjetiću da je komesar Johanes Han rekao da država ne može biti ozbiljan kandidat za članstvo u EU kada postoji takva politička kriza koja je uslovila bojkot parlamenta od strane cjelokupne opozicije. Rješenje je dijalog koji će početi kada DPS prihvati da se održe novi izbori. Nemoguće je imati slobodne izbore u danu „državnog udara” i pri činjenici da su nadležni čak ugasili sredstva komunikacije na dan izbora, tako da je zahtjev za nove izbore potpuno opravdan i legitiman. Ne zaboravimo, DPS je bio i protiv vlade izbornog povjerenja i prisustva predstavnika EU tokom dijaloga. Govorili su da to nije potreba Crne Gore, da bi to bio „globalni i istorijski presedan”. Na kraju su prihvatili zahtjeve opozicije. Vjerujem da će i sada „naknadna politička pamet” DPS-a ići u pravcu činjenice da država koja želi u EU mora imati izbore i izborne uslove koji neće biti sporni jer je to temelj svakog demokratskog društva.