Nakon što zvanično postane članica NATO-a, država može izaći iz te alijanse nakon 20 godina, piše u Predlogu zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. Taj dokument Vlada je usvojila na sjednici u četvrtak i dostavila ga Skupštini Crne Gore na izjašnjavanje.
-Nakon što je sporazum na snazi deset godina, ili u bilo koje doba poslije, strane će, ako bilo koja od njih tako zahtijeva, razmotriti i preispitati ciljeve sporazuma, uzimajući u obzir faktore koji utiču na mir i sigurnost u sjevernoatlantskom području, uključujući i razvoj opštih i regionalnih sporazuma o održavanju međunarodnog mira i sigurnosti prema Povelji Ujedinjenih nacija. Nakon što je sporazum na snazi 20 godina, svaka strana može istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja će obavijestiti vlade drugih potpisnica o predaji svake takve izjave – navedeno je u vladinom predlogu, odnosno u Sjevernoatlantskom ugovoru koji, na predlog izvršne vlasti, Skupština treba da ratifikuje.
Članice NATO-a se prihvatanjem Sjevernoatlantskog ugovora obavezuju da svaki spor riješe mirnim sredstvima, na način koji ne ugrožava međunarodni mir, bezbjednost i pravdu, ali i da se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile na bilo koji način nespojiv sa ciljevima Ujedinjenih nacija.
– Potpisnice će doprinositi daljem razvoju mirnih i prijateljskih međunarodnih odnosa jačajući svoje otvorene institucije, promovišući bolje razumijevanje načela na kojima su zasnovane te institucije i uslove stabilnosti i napretka. Težiće uklanjanju sukoba u svojim međunarodnim ekonomskim djelatnostima i podupirati međusobnu ekonomsku saradnju – navodi se u dokumentu.
Države članice NATO su saglasne da će se, prema ugovoru, oružani napad na jednu ili više njih smatrati napadom na sve njih. U tom slučaju, države članice će pomoći državi koja je napadnuta i preduzeti mjere koje se smatraju potrebnim, uključujući i upotrebu oružane sile, radi ponovnog uspostavljanja i održavanja bezbjednosti sjevernoatlantskog područja.
Oružani napadi koje NATO sprovodi, u smislu prava na pojedinačnu ili kolektivnu samoodbranu, odmah će prijaviti Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Napad može trajati dok Savjet bezbjednosti ne preduzme neophodne mjere nakon oružanog napada na članicu NATO-a, a prestaće kada Savjet bezbjednosti preduzme mjere potrebne za ponovno uspostavljanje i održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti.
– Potpisnice će se savjetovati kada god, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje zemlje potpisnice – navodi se u dokumentu koji će se naći pred poslanicima u crnogorskom parlamentu.
Sporazum,kako je navedeno, nikako ne utiče, i ne treba ga tako tumačiti, na prava i obaveze potpisnica povelje koje su članice Ujedinjenih nacija ili na primarnu odgovornost Savjeta bezbjednosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
– Svaka potpisnica izjavljuje da niti jedan od međunarodnih ugovora koji su sada na snazi između nje i bilo koje druge potpisnice ili neke treće države nije u suprotnosti sa odredbama ovog sporazuma i da se obvezuje da neće ulaziti u međunarodne sporazume koji su u suprotnosti sa ovim sporazumom – piše u dokumentu.
V.R.
Rasprava moguća već za desetak dana
Nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izjavio je da očekuje da će taj dokument biti razmatran u Skupštini u narednih deset do 15 dana. Kako je saopštio, postoji mogućnost da Crna Gora na samitu Alijanse u Briselu nastupi kao punopravna članica.