Zbog članstva Crne Gore u NATO-u, crnogorski vojni budžet za narednu godinu biće veći makar 20 miliona eura, što znači da to članstvo znatno više košta nego vojna neutralnost, saopštili su iz Pokreta za neutralnost Crne Gore. Izvršni direktor Pokreta za neutralnost Stefan Đukić rekao je za „Dan” da se crnogorski vojni budžet u poslednjih nekoliko godina kretao između 1,5 i 1,6 procenata BDP-a.
– Za 2017. godinu je planirano da on bude 1,9, što znači da će već sledeće godine biti u najmanju ruku zaokružen na NATO standard od dva procenta. Pošto je crnogorski BDP u prosjeku četiri milijarde, to znači da zbog članstva u NATO-u na odbranu trošimo 20 miliona eura više nego ranije. Ako pritom uzmemo u obzir da evropske zemlje koje imaju aktivno neutralan stav u prosjeku troše jedan procenat BDP-a na odbranu, mogli bismo reći da usled odabira NATO-a umjesto vojne neutralnosti crnogorski građani troše 40 miliona eura više – istakao je Đukić.
Kako je dodao, ako se vodimo logikom ministra odbrane Predraga Boškovića, svakog građanina NATO košta 61,53 eura godišnje.
– Kada pritom dodamo da trećina budžeta naše države dolazi iz kredita, taj iznos mora biti i veći na račun budućih kamata – kazao je Đukić.
On je ukazao da i ministar odbrane Predrag Bošković i Demokratska narodna partija griješe prilikom svojih kalkulacija.
– Ministar je naveo samo trošak članarine, koji inače još nije do tančina utvrđen, ne računajući uvećanje vojnog budžeta, dok je Demokratska narodna partija navela ukupno izdvajanje za odbranu, a neki dio budžetskog davanja za vojsku bi postojao bili mi članica NATO-a ili ne – pojasnio je Đukić.
Crna Gora, prema procjenama rukovodastva zapadne vojne alijanse, trebalo bi da postane punopravni član NATO-a najkasnije početkom juna ove godine.
Iz Vlade tvrde da se često plasiraju pogrešne informacije da NATO traži dva odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) za članstvo.
– To je potpuno netačno, jer postoje dvije vrste troškova. Prva je članarina, i nju svi plaćaju, a ona će za Crnu Goru iznositi oko 450 hiljada eura ili 0,027 odsto od ukupnog zajedničkog godišnjeg NATO budžeta. Druga grupa troškova su troškovi domaćeg sistema odbrane, koje Crna Gora svakako mora da ima, a sadašnji kompletan budžet za odbranu Crne Gore za 2017.godinu iznosi oko 50 miliona eura, od čega je oko pet miliona eura iz sopstvenih prihoda, što znači da je ta članarina od 450 hiljda eura apsolutno prihvatljiva i ostvariva –kazali su „Danu” iz Vlade Crne Gore.
Oni su naveli da je kod nas često pominjana u pogrešnom kontekstu priča da se od članica NATO-a zahtijeva da izdvajaju dva odsto od BDP-a za članstvo.
– To se, u stvari, odnosi isključivo na izdvajanja za sopstvenu odbranu svake zemlje ponaosob. Riječ je o dva odsto izdvajanja za odbranu i ta sredstva se usmjeravaju na nacionalni sistem, dakle, to su izdvajanja za odbranu u Crnoj Gori. Plan je da se dostigne dva odsto BDP-a za ukupnu odbranu do 2024. godine i to je u agendi dugoročnog planiranja i usvojeno je na nivou Vlade – saopšteno nam je iz izvršne vlasti.
Navode da je na samitu NATO-a u Velsu prije tri godine dogovoreno da do 2024. godine sve članice saveza izdvajaju po dva odsto, sa čime se Crna Gora i uskladila i sporvodi napore da to dostigne.
M.V
Njemačka deponovala instrumente
Njemačka ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama objavila je da je njihov šef misije predao instrumente ratifikacije pristupnog protkola Crne Gore NATO-u, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. Kako se navodi na Tviter nalogu njemačke ambasade u Vašingtonu, ambasador Boris Ruge je obavijestio Stejt department da ta zemlja prihvata crnogorsko pristupanje.
Prethodno su instrumente ratifikacije deponovali Albanija, Belgija, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Norveška, Poljska, Portugalija, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Preostalo je još samo da to učine i Kraljevina Holandije i Španija.
– Kako je našoj ambasadi u Vašingtonu saopšteno iz Stejt departmenta, Ambasada Kraljevine Holandije dostavila je kopiju ratifikacionih instrumenata, dok se dostavljanje originala može očekivati najvjerovatnije do početka naredne sedmice. Kada sve države članice dostave instrumente ratifikacije Stejt departmentu, Crna Gora će, nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, dostaviti i svoj instrument ratifikacije. Datum kada Stejt department primi instrument ratifikacije ugovora od Crne Gore je datum kada Crna Gora formalno postaje članica NATO-a – pojašnjavaju iz Vlade.
Poskupjeće i nabavka oružja i vojne opreme
Po riječima Stefana Đukića, što se tiče oružja, Crna Gora je pristupanjem Alijansi efektivno zatvorila vrata svim proizvođačima oružja i opreme koji proizvode nešto što nije u skladu sa NATO standardima.
– Na primjer, naša vojska više ne može koristiti nikakvu municiju kalibra 7,62mm, već samo onu 5,56mm. U mnogim aspektima, oprema rađena po NATO standardu nije bolja od konkurencije, ali je uvijek mnogo skuplja –ukazao je Đukić.