Ako želi da ubrza proces pridruživanja Evropskoj uniji (EU), Crna Gora bi trebalo da djeluje kao moderna i zrela demokratija i da što prije okonča unutrašnji sukob, poručio je Dejvid Martin, poslanik Evropskog parlamenta (EP) i predsjedavajući Delegaciji parlamentarnog odbora EU i Crne Gore.
On je podsjetio da je Crna Gora 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU, te da su nakon „zelenog svjetla“ Evropske komisije (EK) 2012. godine konačno započeti pregovori o pristupanju.
Martin je u autorskom članku za portal „Juropean Vestern Balkans” ocijenio da je od tada Crna Gora ostvarila napredak i u pregovorima sa EU otvorila 30 od 35 poglavlja, a tri privremeno zatvorila. Naveo je da su ove sedmice otvorena dva važna poglavlja – o slobodi kretanja radnika i pravu osnivanja preduzeća i slobodnom pružanju usluga.
– Ne čudi što EU očekuje da Crna Gora postigne značajan napredak u područjima iz oblasti vladavine prava, uključujući i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobodu medija – konstatovao je Martin.
On je naglasio da će progresivno smanjenje spoljnog duga i deficita biti ključno jer to su područja u kojima EU i Evropski parlament zahtijevaju snažan angažman.
On je podsjetio da je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker u govoru pred EP u septembru ove godine saopštio da je moguće da će Srbija i Crna Gora pristupiti Uniji do 2025. godine. Pojasnio je da je to samo indikativni rok i da to ne znači da će Srbija i Crna Gora istovremeno pristupiti EU.
– Njihovi pristupni pregovori nijesu međusobno povezani, već slijede svoje vlastite puteve – istakao je Martin.
Evropska unija je, kako je dodao, pozdravila pristupanje Crne Gore NATO-u 5. juna ove godine, „što je bio važan korak za spremnosti Crne Gore da se uključi u međunarodnu zajednicu i istorijski pomak ka zapadnom vojnom savezu”.
– Kako se i očekivalo, to je izazvalo jake proteste Rusije – naveo je Martin.
Njega izuzetno zabrinjava bojkot opozicije od oktobarskih izbora. Kako je naveo, pravni postupak u vezi s događajima na dan izbora je još u toku bez jasne vremenske odrednice za donošenje sudske odluke.
– Iskreno, ne vjerujem da bi EU mogla prihvatiti takvu političku situaciju u bilo kojoj od država članica – istakao je Martin.
Kako je dodao, Crna Gora bi, ako želi ubrzati proces pridruživanja, trebalo da djeluje kao moderna i zrela demokratija i da što prije okonča unutrašnji sukob.
– Dok, nažalost, svjedočim odlasku Velike Britanije iz EU, čvrsto vjerujem u projekat EU i u Crnu Goru kao jednu od njenih članica, nadam se u bliskoj budućnost – zaključio je Martin. M.V.
)){kind=small}
