Vlada će organizovati danas posebnu sjednicu posvećenu predlogu programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2018. godine do 2020. godine, što sagovornici „Dana” ocjenjuju kao novo režimsko plasiranje želja, samopohvala i uvjeravanja da će zemlja nastaviti uspješan put u procesu integracije u EU, iako realnost to demantuje. Iz Vlade je rečeno da će nakon posebne sjednice Vlade premijer Duško Marković javnosti predstaviti prvi trogodišnji program rada Vlade Crne Gore i Program pristupanja Crne Gore EU 2018. do 2020. godine.
Analitičar Božidar Čolaković naglašava da se od najavljenog vladinog dokumenta ne može previše očekivati.
– Ako se može suditi po izjavama tokom skorašnje posjete visokog predstavnika EU, kada je premijer ustvrdio da se u mnogim oblastima već ponašamo kao da smo dio EU, te da očekuje da ćemo članicom postati i prije 2025. godine (koja je, uzgred, u strategiji EU više orijentacioni nego fiksni rok), onda se ne može previše očekivati od najavljenog vladinog dokumenta. I površan uvid u novu strategiju EU za zapadni Balkan je dovoljan da se uoči koliko su takve izjave neutemeljeno optimistične, formulisane u ružičastim tonovima i, izgleda, prvenstveno namijenjene domaćoj javnosti – ocijenio je Čolaković.
Po njegovom sudu, Vlada se nalazi u specifičnom trenutku, usred duboke političke krize suočena je i sa zahtjevima EU čijim bi ispunjavanjem dodatno ugrozila sopstvenu stabilnost.
– Sistemsko neprepoznavanje i zatvaranje očiju pred problemima iz ključnih pregovaračkih poglavlja (vladavina prava, borba protiv korupcije), sa deklarativnim uvjeravanjem kako se uspješno rješavaju, pri čemu se napravi više poteza koji uvjeravaju upravo u suprotno, otkrivajući pravo lice sistema (način na koji se vlada odnosi prema slobodi medija je najbolji pokazatelj) previše su očiti da bi mogli biti zamagljeni i prekriveni statističkim podacima o usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom – kazao je Čolaković.
Kako smatra, rezultati, to jest dosledna primjena zakona i jačanje institucija, ono su što izostaje, a što se i konstatuje u novoj strategiji EU.
– Niko, valjda, nema iluzija da partija koja skoro tri decenije izgrađuje sistem partijske države i – zloupotrebljavajući državne resurse ostvaruje upitne pobjede na izborima predstavljajući ih kao slobodno izražavanje volje građana – može ostvariti veliki iskorak u procesu pridruživanja EU, ako to podrazumijeva procesuiranje afere „Snimak”, na primjer – upozorio je Čolaković.
Jedna od glavnih poruka EU poslednjih godina jeste da Crna Gora treba da procesuira aktere afere „Snimak”, ali se to i dalje ne dešava.
Sekretar pokreta URA Mileta Radovanić kaže da je Crna Gora malo učinila kada su u pitanju strukturne i suštinske reforme na putu ka EU. Kako smatra, naročito se misli na probleme u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
– Pored ovih oblasti, Crnoj Gori se zamjera i nedovoljan napredak u borbi protiv pranja novca, zaplene imovine, slobode medija. To je nešto što se konstantno spočitava našoj zemlji, za šta postoje brojne primjedbe i gdje imamo najviše izazova i problema koji se moraju početi rješavati. Do sada smo imali samo slučajeve sporadičnog žrtvovanja nekog od funkcionera što ne predstavlja pravnu državu, već je to samo amaterski pokušaj bacanja prašine u oči – naglasio je Radovanić.
Kako je naveo, takvi pojedinačni slučajevi samo predstavljaju privid posvećenosti reformama, što ne prolazi kod briselske administracije.
– Vlast nema ni kapaciteta ni političke volje da radi na suštinskim reformama koje zahtijeva proces pristupanja EU – ocijenio je Radovanić. M.V.
Prepreka je zarobljena država
Čolaković kaže da postaje sve jasnije i očiglednije da je naličje proevropske retorike vladajuće partije, to jest, suštinsko utvrđivanje „zarobljenog društva” glavna prepreka u napredovanju ka članstvu.
– Zato od predstavljanja prvog trogodišnjeg Programa rada Vlade Crne Gore i Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2018. do 2020. godine ne bi trebalo očekivati ništa više od želja i samopohvala – kazao je naš sagovornik.