Vlada Crne Gore priznala je prije dvije i po godine Sirijsku nacionalnu koaliciju revolucionarnih i opozicionih snaga kao legitimnog političkog predstavnika sirijskog naroda. Pomenute snage, koje su dobile zdušnu podršku crnogorske izvršne vlasti, u međuvremenu su prerasle u najozloglašeniju ekstremističku organizaciju – Islamsku državu, odgovornu za mnoge zločine širom svijeta. Vlada je uprkos brojnim upozorenjima, prije svega opozicione javnosti, spornu odluku donijela na sjednici, održanoj 27. decembra 2012. godine.
– Priznaje se Sirijska nacionalna koalicija revolucionarnih i opozicionih snaga kao legitimni predstavnik sirijskog naroda. Vlada Crne Gore izražava punu podršku naporima usmjerenim ka demokratskoj tranziciji, poštovanju ljudskih prava i uspostavljanju trajnog mira u Siriji, u skladu sa željama sirijskog naroda. U tom smislu Vlade će takođe dalje podržavati napore međunarodne zajednice i zajedničkog predstavnika Ujedinjenih nacija i Lige arapskih zemalja, u cilju pronalaženja političkog rješenja krize u Siriji – navedeo je u dokumentu koji je Vladi predložilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija.
Na istoj sjednici izglasan je i zaključak u kojem se konstatuje da je pomenuti predlog odluke usvojen. Ni odluka kao ni zaključak Vlade kojim je ozvaničeno njeno usvajanje, nemaju nikakvo obrazloženje.
Na ovaj dokument, koji je stupio na snagu danom donošenja, podsjetio je juče i sociolog Bojan Baća, objavljujući ga na svojoj fejsbuk stranici.
– Hvala Vladi Crne Gore – ISIL – kratko je prokomentarisao Baća ovaj neslavni jubilej crnogorske spoljne politike.
O razmjerama zločina pripadnika ISIL-a, koje je Đukanovićeva vlada priznala kao „legitimne političke predstavnike sirijskog narodaˮ, svjedoče brojni video-snimci. Tako su, između ostalog, ekstremisti Islamske države objavili video u kojem tvrde da su odsijecanjem glave pogubili 21 kurdskog borca koji su bili zatvoreni u kavezima. Takođe, samo nekoliko sati nakon što je porodica britanskog humanitarca Davida Hejnsa (44), koji je završio u zarobljeništvu ISIL-a, od otmičara zatražila da im se jave, na internetu se pojavio snimak kako mu pripadnici ove ekstremističke organizacije odrubljuju glavu na kojoj je navodno prikazana Hejnesova likvidacija. Na snimku je prikazano kako mu borci ISIL-a odrubljuju glavu. Prošle godine 11 iračkih policajaca primljeno je u bolnicu u Baladu jer je utvrđeno da su ih teroristi Islamske države u Iraku i Levantu (ISIL) napali hemijskim oružjem – gasom hlorom. To je bio prvi potvrđeni slučaj da ISIL koristi hemijsko oružje u borbama. Islamska država objavila je ranije i šokantne fotografije kako njihovi borci jednu osobu bacaju sa krova i kamenuju do smrti. U mnoštvu snimaka je i onaj koji pokazuje kako borci ISIL-a razbijaju kamenje i uništavaju skulpture drevnog asirskog grada Nimruda, a za kraj su cijeli kompleks raznijeli bombama i pretvorili u prah.
Opozicione stranke oštro su kritikovale spoljnu politiku izvršne vlasti po pitanju sirijske krize. Upozoravali su Vladu da ne treba slijepo da se pridržava politike i stavova velikih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država povodom pitanja Sirije. Zbog odnosa Vlade prema sirijskoj krizi i odluke da se svojevremeno pridruže zajedničkoj izjavi, u kojoj je tamošnji lider Bašar El Asad optužen za upotrebu hemijskog oružja, šef diplomatije Igor Lukšić dospio je u oktobru 2013. godine pred poslanike na kontrolno saslušanje.
– Podrška zajedničkoj izjavi o Siriji u skladu je sa našim spoljnopolitičkim prioritetima, a to je učlanjenje u NATO i EU. Drugi razlog je taj što je Crna Gora članica Savjeta UN za ljudska prava, a po međunarodnim pravima upotreba hemijskog oružja je zabranjena. Zašto ne bismo imali puno povjerenje u obavještajne službe SAD, Francuske i Velike Britanije. Dokazi su ukazivali da su rakete ispaljene sa položaja Asada – objašnjavao je tada šef diplomatije.
Kasnije je i premijer Milo Đukanović pokušavao ovakvu spoljnu politiku Vlade da opravda višim ciljevima. Tako je 28. maja 2014. godine na premijerskom satu govorio da je „naša politika konzistentna i po pitanju Sirije i drugih bezbjednosnih problemaˮ.
– Crna Gora, rekao bih, dosledno slijedi kurs podrške evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Prema tome, kako u slučaju ukrajinske, tako i u slučaju sirijske krize, Crna Gora je odgovorno ispunjavala svoje obaveze iz statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji – kazao je tada predsjednik Vlade. V.R.
Stizale i prijetnje
Zvanični podaci Agencije za nacionalnu bezbjednost iz oktobra 2012. godine pokazivali su da je na ratištu u Siriji bilo 13 crnogorskih državljana od kojih se deset vratilo, dok su dvojica poginula. Kasnije su se u javnosti pojavili podaci da je sa područja Crne Gore za ISIL ratovalo tridesetak lica. Čak je objavljena i prijeteća poruka Crnoj Gori i to na fejsbuk profilu Damira Slakovića iz Bara, čiji je otac Junuz negirao da se njegov sin bori na strani ISIL-a. U međuvremenu, u Crnoj Gori je usvojen zakon koji predviđa zatvorske kazne za ratovanje na stranim ratištima, kao i za vrbovanje ratnika.