AFIS sistem, čiju primjenu Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) najavljuje za kraj marta naredne godine, po svoj prilici neće moći da se koristi za adekvatne provjere da li u bazi podataka postoje istovjetni otisci prstiju i istovjetne fotografije birača, što otvara prostor za nove izborne zloupotrebe. Bez tih provjera, civilni AFIS sistem neće moći da obezbijedi garancije da će na parlamentarnim i lokalnim izborima naredne godine biti onemogućeno glasanje lica koja imaju više ličnih karata.
Ugovor za nabavku AFIS sistema, koji omogućava bezbjednost dokumenta, potpisan je polovinom decembra, a prema tvrdnji ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, taj sistem će vjerovatno biti implementiran do kraja marta naredne godine.
Prema zamisli MUP-a, softver mora pronaći sve birače koji imaju više ličnih karata. Ipak, ne garantuje se provjera u kojoj će parametri biti neispravan matični broj, upoređivanje matičnih brojeva, otisaka prstiju i fotografija. Pri sadašnjem stanju, čitač podataka sa lične karte ne može da razlikuje ispravnu ličnu kartu od falsifikovane. Jedino na šta civilni AFIS može nesumnjivo da skrene pažnju jeste neispravan matični broj, ali to je uglavnom zanemarljiv element u lepezi izbornih zloupotreba.
Kada je u pitanju AFIS sistem, vjerovatnoća pogađanja je velika za zadate parametre, a postoje dvije vrste pretraživanja. Prva vrsta je „1:1” i ona predstavlja pretraživanje u kome se zahtijeva potpuno poklapanje. Rezultat takve pretrage je jedna ili nijedna osoba. Druga vrsta
pretraživanja je „1:N”, a to predstavlja pretragu koja na osnovu ulaznog podatka daje listu kandidata koji ispunjavaju uslove. Ako matični broj bude jedini parametar, šanse da se otkriju „dupli birači” su nikakve.
Jedino pretraga koja bi obuhvatila matične brojeve, fotografije i otiske pristiju mogla bi donekle da garantuje da duplo upisani i lica s lažnim ličnim kartama neće moći da glasaju. Iz opozicije traže da se javno testira AFIS sistem, odnosno da se provuče neispravna lična karta, i vjeruju da bi to pokazalo da sistem ne bi identifikovao nepravilan dokument.
Imajući u vidu da je Ustavni sud pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti prikupljanja potpisa podrške za predaju izbornih lista pred izbornim komisijama, interesantno je i pitanje kako provjeravati te potpise, jer postoje brojni navodi da se i tu dešavaju zloupotrebe.
Državni organi sve ovo vrijeme tvrde da nemaju evidenciju građana koji se nalaze u biračkom spisku a žive u inostranstvu, niti žele da se potrude da kreiraju tu evidenciju, uprkos brojnim zahtjevima opozicije i NVO sektora.
Ustav Crne Gore u članu 45 propisuje da pravo glasa imaju samo državljani Crne Gore koji su navršili 18 godina i imaju prebivalište u Crnoj Gori u trajanju od 24 mjeseca.
Direktor Centra za političku edukaciju Božidar Čolaković kaže da ovako koncipirana primjena sistema može pokazati niz manjkavosti, počev od toga što neće biti provjeravani (upoređivani) otisci prstiju, već će biti upoređivane fotografije i matični brojevi, što ostavlja mogućnost izvjesnih zloupotreba. On smatra da AFIS (skraćeno od automatizovani sistem za identifikaciju otisaka prstiju) neće biti u primjeni.
–Na prvi pogled, može se učiniti u najmanju ruku nedostatnim obrazloženje predstavnice MUP-a da se otisci prstiju ne mogu koristiti za upoređivanje u sistemu zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka, pozivajući se na osjetljivost tog ličnog podatka građana, ako se u isto vrijeme tvrdi da će softverskim rješenjima lični podaci građana biti zaštićeni u slučaju otuđenja uređaja za elektronsku identifikaciju birača. Takođe, jedan od prigovora koji smo čuli prilikom prezentacije uređaja bio je i taj da uređaj ne razlikuje lične karte od falsifikata ličnih karata –kazao je Čolaković za „Dan”.
Kako je dodao, ostalo je nedorečeno da li će softverskim rješenjem koje je neophodno za funkcionisanje sistema biti prevaziđen taj ključni nedostatak.
–To samo po sebi pobuđuje sumnju u krajnji domet samog sistema, čija bi primjena, podsjetimo, trebalo da posluži prevazilaženju nepovjerenja u izborni proces – zaključio je Čolaković. M.V.
Bez uparivanja nema kontrole
Prema riječima Božidara Čolakovića, ako uzmemo u obzir da je u jednoj državi u okruženju prije nekoliko dana otkrivena ilegalna štamparija ličnih dokumenata, pomenuti nedostatak AFIS sistema dobija još više na značaju.
–Potrebno je uložiti dodatni napor da se prevaziđu nepoznanice oko razlikovanja originala i falsifikata. U suprotnom, i pored napora i usvojenih konkretnih rješenja koja se mogu smatrati izvjesnim korakom naprijed, može se desiti da prevashodni cilj – neupitnost izbornih rezultata i povjerenje u izborni proces – ne bude postignut. Naravno, elektronska identifikacija birača je samo jedan od segmenata složenog izbornog zakonodavstva, usko povezan sa veoma važnim segmentom kakav je birački spisak, vođen i uređen na način koji neće ostavljati mjesta sumnji u regularnost – kaže Čolaković.
Nejasna argumentacija
Prilikom potpisivanja ugovora za nabavku AFIS-a, iz MUP-a je saopšteno da se u civilnoj komponenti može provjeriti da li eventualno postoje lica koja imaju više lažnih identiteta kroz više ličnih karata. Iako su tvrdili da se kroz taj softverski sistem može provjeriti da li u trenutnim bazama ličnih karata postoji više izdatih ličnih karata za jedno lice, nije pojašnjeno kako će to biti ostvareno i da li to može biti urađeno prije narednih izbora.