Potrebno je dogovoriti jedinstveni opozicioni stav za predsjedničke, parlamentarne i za lokalne izbore u Podgorici. To je obaveza i odgovornost svih lidera i rukovodstava pred opozicionim biračima.To je u razgovoru za „Dan” kazao Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa. Kako je naveo, od početka je bilo jasno da bojkot parlamenta bez drugih vidova političke borbe nije dobra strategija opozicije.
– Naravno, tu strategiju trebalo je dogovoriti u ranoj fazi bojkota i primjenjivati je bez obzira na pritiske i razlike. Sada je važno da se iz ove pozicije ne izlazi pojedinačno i da se zajednički dogovori stav opozicije u odnosu na tri najvažnija politička procesa koji slijede: predsjedničke izbore, izbore u Podgorici, parlamentarne izbore – istakao je Muk.
Smatra da su odnosi u opoziciji jako loši, opterećeni prethodnom saradnjom i lošim iskustvima, unutarstranačkim sukobima, formiranjem novih partija cijepanjem starih. Sada je, kako navodi, najveći stepen konkurencije i nepovjerenja između Demokrata i Demokratskog fronta što je kulminiralo u seriji stranačkih saopštenja i optužbi prethodnih mjeseci.
– Demokratski front kada se osjeća politički jakim sprovodi „torturu” nad drugim opozicionim strankama, nevladinim organizacijama i medijima, proglašavajući druge izdajnicima, a sebe jedinom pravom opozicijom. S druge strane, kad se DF osjeti politički slabim onda poziva na saradnju i zajedništvo u opoziciji i van nje. Bez obzira na sve, bilo bi za očekivati da opoziciju i pored svega i nakon svega povezuje zajednički politički interes, kao što je pobjeda opozicije na lokalnim izborima u Podgorici i mogućnost da se nakon pobjede imenuje opozicioni gradonačelnik, ali i mogućnost da se pobijedi na predsjedničkim izborima – naglašava Muk.
Opozicija se, kako ističe, nalazi u apsurdnom položaju, jer s jedne strane tvrdi da su izbori na državnom nivou neregularni iz brojnih razloga, dok bez prigovora učestvuje na lokalnim izborima i vlada na osnovu pobjeda izvojevanih na takvim izborima.
– S druge strane, očigledno se sve opozicione stranke spremaju za predsjedničke izbore i ne nagoviještavaju njihov bojkot. Tako će očigledno, kao i u proteklih 27 godina tokom kojih nikada nijedna ozbiljna opoziciona partija nije bojkotovala parlamentarne izbore, učestvovati na predsjedničkim, ali i parlamentarnim, bez obzira na sve ranije prigovore. S pravom se onda može postaviti pitanje da li je takvo postupanje neprincipijelnost, samo tehnički uslov finansijskog opstanka i funkcionisanja partija ili nešto treće – rekao je Muk.
Takođe, kako je dodao, treba imati na umu da je i pored uvijek prisutnih unutarstranačkih trvenja i borbi, jedinstvo DPS-a neupitno, dok su od oktobarskih izbora naovamo opozicione partije uspjele da se javno posvađaju unutar sebe i između sebe, cijepanjem Demosa i unutrašnjim lomovima SNP-a, problemima Demokrata i opozicione vlasti u lokalnim sredinama da objasne postupke i status svojih funkcionera i prakse vladanja.
– Što se tiče predsjedničkih izbora, bilo bi idealno ako bi opozicione stranke imale održiv i otvoren dijalog o najboljim opcijama nastupa uključujući mogućeg zajedničkog kandidata ili kandidatkinju. Takav dijalog se sigurno, zdrav razum, ali i iskustvo to pokazuje, ne vodi putem medija i u javnosti. Nažalost, čini se da je najizvjesniji scenario onaj u kojem se opozicija neće dogovoriti o zajedničkom kandidatu ili makar o snažnoj i koordinisanoj podršci najboljem opozicionom kandidatu za eventualni drugi krug izbora. Dok medijska prepucavanja opozicionih partija traju, DPS može lagodno da bira svog najboljeg kandidata. Sa ovakvom opozicijom svejedno je da li će to biti Milo Đukanović, Duško Marković, Milutin Simović ili neko drugi – zaključio je Muk.V.R.
Preko podgoričkih izbora do promjena na državnom nivou
Po mišljenju Steva Muka, da ima mudrosti u opozicionim rukovodstvima i među liderima stranaka, relativno lako bi se prevazišle međusobne navodno nepremostive razlike i istorije sukoba.
– Makar na nivou Podgorice, gdje bi pobjeda opozicije mogla da ima višestruko važan politički i simbolički značaj za razvoj budućih demokratskih procesa i konačnu smjenu vlasti na državnom nivou – rekao je on