Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković kazao je „Danu” da će od septembra 2017. godine učenici moći da pohađaju 10 modernizovanih smjerova u četvorogodišnjim stručnim školama, gdje će prema reformi biti obrazovani po sistemu koji predviđa da na osnovu pređenog gradiva u određenom zanimanju (modula), mogu dobiti sertifikat, iako nijesu završili četiri stepena. On kaže da će u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, Zavodom za zapošljavanje i Privrednom komorom nastaviti modernizaciju nastavnih programa, kojih ima oko 120 u stručnim školama.
– Radićemo nastavne programe bazirane na ishodima učenja i na osnovu savladanih modula učenika. Plan je da nakon izmjena zakona u skorijoj budućnosti, na osnovu tih parametara ocjenjujemo rad nastavnika i profesora i da to zamijeni postojeći fond časova – istakao je Rajković. On za sada nije mogao da precizira kada će profesori dobijati platu, ne na osnovu fonda časova, već po najavljenim mjerilima koja podrazumijevaju uspjeh učenika. Nakon modernizacije nastavnih programa, uslijediće izmjene zakona.
Rajković ističe da radne grupe pripremaju reformu, koja podrazumijeva smanjenje broja izbornih predmeta, nepotrebnog gradiva i povećanje praktične nastave. On pojašnjava da će reformom biti obuhvaćeni smjerovi ekonomski i pravni tehničar, elektrotehničar energetike, elektroinstalater, restorater, tehničar usluživanja, konobar, arhitektonski tehničar i vodoinstalater.
On najavljuje da će od septembra polumaturanti moći da upišu i dva nova stručna smjera – tehničar mehatronike u Mašinskoj školi „Ivan Uskoković” i tehničar modnog dizajna u Srednjoj hemijskoj školi u Podgorici.
Rajković je ocijenio da je reforma obrazovnog sistema veliki izazov za obrazovne institucije, jer treba da omogući određeni nivo znanja sa dvije ili tri završene godine srednje škole.
– Prema savladanom stručnom i opštem gradivu učenik može da dobije određeni sertifikat, poslije tri završene godine i ukoliko prekine školovanje, iako je na četvrtom stepenu. U tom slučaju može da konkuriše na tržištu rada za posao. Nama je cilj da kvalitet podižemo na osnovu određenih savladanih modula u gradivo i da sa nižom kvalifikacijom taj učenik dođe do zaposlenja.
On objašnjava da će vjerovatno neki predmeti trpjeti zbog modernizacije obrazovnih smjerova, ali se u globalu ne smanjuju fondovi časova, koji zavise od standarda zanimanja.
– Eliminisaćemo preklapanje gradiva u određenim predmetima. Prioritet su učenici i njihovo znanje poslije školovanja i po cijeni izmjena i pretumbacija u školama. Negdje će doći do povećanja broja časova fizike, a negdje do smanjenja, zbog upisa i bodovanja tog predmeta na fakultetima i značaja za stručno obrazovanje. Unaprijedićemo i povećati fond časova informatike, koja je važna za sve obrazovne programe zbog savremenih tehnologija. Idemo na povećanje praktične nastave i izmjene neće napraviti velike rezove u nastavnim programima. Ostaje isti fond časova u svim obaveznim i oštim obrazovnim predmetima, koje čine maternji jezik, informatika, strani jezik, matematika i fizičko vaspitanje, a samo se uvećava udio prakse stručnih predmeta – ističe Rajković.D.B.
Negdje manje geografije, a više fizike
Duško Rajković tvrdi da zbog pogrešne upisne politike kako u srednjim školama, tako i na fakultetima, veliki broj mladih ljudi ne može da nađe zaposlenje.
– Radne grupe rade i formiraju nastavne programe i na primjer u odnosu na fond časova geografije u tehničkim srednjim školama, biće više predavanja iz fizike zbog daljeg školovanja, dok će u drugim biti obrnuto. Veoma je složen proces izmjena obrazovnih programa. Privreda i socijalni partneri se moraju mnogo više uključiti, kako bi učenici imali potrebnu praksu i znanje kada završe srednju školu. Reformom stručnog obrazovanja predviđeno je angažovanje inženjera iz privrede i fabrika, kako bi se formirali kompletni stručni predmeti. Planirano je i da profesori koji predaju stručne predmete, idu na obuku u privrednim subjektima i fabrikama, kako bi učenicima prenosili veća znanja – najavljuje Rajković.
Za zanate 50 odsto praktične nastave
Rajković je kazao da neće biti većih izmjena u nastavnim programima trogodišnjih srednjih škola i da je u njima definisano da 50 odsto čini praktična nastava.
– Cilj je da imamo spremnu osobu za tržište rada, što treba da pruže trogodišnji obrazovni smjerovi – kaže Rajković.