KOLAŠIN - Grad na Tari, potencijali centar planinskog turizma u jugoistočnoj Evropi, vjerovali ili ne, nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, već „lagunu“ i najmanje 1.500 septičkih jama. Naravno, ima i onih dovitljivih sugrađana koji su umjesto gradnje septičkih jama kanalizacione cijevi sproveli direktno u potok ili rijeku Svinjaču koja je pritoka Tare. Inače, „laguna“, kako se naziva močvarni dio pored Tare, u stvari je otvoreni kanalizacioni kolektor. Zbog budžetnog deficita lokalna uprava u proteklom periodu nije bila u mogućnosti da izgradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, tako da je „laguna“ već godinama privremeno rješenje za izlivanje otpadnih voda što je istovremeno i smetnja za normalan život onih čije se kuće nalaze u njenoj neposrednoj blizini. Prije izvjesnog vremena u Kolašinu su boravili eksperti Evropske unije. Oni su čak tri mjeseca analizirali stanje vodovodne i kanalizacione mreže i napravili razvojni projekat iz te oblasti. Stanje koje su zatekli na terenu ocijenili su kao nedopustivo za jedan turistički centar, uz preporuku da se rješavanju mora pristupiti ozbiljno i uz dugoročna i krupna ulaganja. Ipak, od tada se ništa nije promijenilo. Iz lokalne uprave su poručili da rješavanje ovog problema u stvari zavisi od prioriteta Vlade koji su određeni u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, tako da se još ne zna kada će Kolašin doći na red. Do tada Kolašin će ostati da leži na septičkim jamama, vodotoci će svakodnevno imati priliv otpadnih voda dok će „laguna“ nastaviti da očarava mještane Breze raznolikim mirisima.
Nova izvršna vlast slaže se da neadekvatno tretiranje otpadnih voda spada u najkrupniji infrastrukturni problem Kolašina.
Prema riječima Đura Miloševića potpredsjednika opštine, sigurno je da se još dugo vremena neće ništa mijenjati po pitanju „lagune“ na Brezi.
- Treba mnogo novca, a ukoliko se on ne obezbijedi sa strane malo je nade da će Opština biti u mogućnosti sama da finansira takav infrastrukturni projekat. Raspolažemo sa svim podacima i sama činjenica oko broja septičkih jama u našem gradu je poražavajuća, još gore su informacije o objektima koji su kanalizacione cijevi sproveli direktno u vodotoke. Za Kolašin kao turistički centar koji se nalazi na obali „suze Evrope“ užasna je činjenica da se toliko otpadnih voda izliva u Taru, ali mi jednostavno nemamo novca da realizujemo kvalitetan projekat – kaže Milošević.
On se nada da će čim se Opština finasijski oporavi biti nađen način da se uz podršku i sredstva iz međunarodnih fondova ovaj gorući problem Kolašina riješi kvalitetno.
U međuvremenu bar je malo smanjen broj septičkih jama jer je izvršena rekonstrukcija Ulice Palih partizanki pa su sada domaćinstva iz ove ulice priključena na kanalizacionu mrežu koja opet ide u „lagunu”.
Iz kolašinske Komunalne policije poručuju da oni ne mogu mnogo da učine kada je u pitanju sankcionisanje nesavjesnih građana. Kako kažu, jedino što mogu da urade je da po prijavi nekog građanina, konstatuju stanje, i ništa više. Naglašavaju da je izlivanje kanalizacije u Taru i Svinjaču skandalozno i apeluju na Upravu za vode, odnosno inspektore, da se ozbiljnije pozabave stanjem na terenu, bar kada je Kolašin u pitanju.
Za ekologe ovaj podatak je alarmantan upravo zbog činjenice da se gradska „laguna“ nalazi na svega dvadesetak metara od „suze Evrope”. Kažu da se na rješenje problema više ne može čekati, te da treba naći model kako bi se spriječilo dalje zagađenje Tare. Ekolozi tvrde da nadležne inspekcije za vode rijetko svraćaju u Kolašin, a da je smiješno što Komunalna policija nema ingerenciju da sankcioniše vlasnike objekata koji direktno zagađuju vodotoke. Iz NVO Natura ističu da je to „začarani krug“ koji nanosti neprocjenjivu štetu Tari.
Prema riječima Mikana Medenice, direktora NVO Natura, Svinjača ima preko tri kilometara toka kroz urbani dio grada. Kako kaže, umjesto da ta rijeka bude dio turističke ponude ona je pretvorena u deponiju.
- U više navrata pozivali smo inspektora za vodoprivredu i prijavljivali bezobziran odnos Kolašinaca prema rijekama, ali ishod nam nije poznat. Osnovni problem je, u stvari, oko nadležnosti. Ne znam je li se što mijenjalo, ali do skoro je bio samo jedan vodoprivredni ispektor za cijeli sjever. Komunalna policija ne može da reaguje, a za to vrijeme rijeke se uništavaju – naglašava Medenica.
J. Š.
Inicijativa pokrenuta prije dvije godine
Ni prethodna izvršna vlasti nije negirala da prepoznaje problem izlivanja otadnih voda i naglašavali su da su saglasni da treba što prije izgradi postrojenje za njihovo prečišćavanje. Tadašnji sekretar Sekretarijata za urbanizam Vladan Bulatović prije više od dvije godine izjavio je da je u toku procedura koja je inicirana izradom lokalne studije lokacije „Bakovići“ za koju je određena procedura i donijeta odluka da se uradi plan za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Studijom izvodljivosti, isticao je tada Bulatović, bila su prikazana tri modela koja je izradila Engleska firma VIG internacional. Trasa koja ide ka lokaciji gde je „laguna“, kazao je on, predviđa ukopavanje tog kanalizacionog toka, odnosno glavnog kolektora-sakupljača ispod korita rijeke koji će biti na sastavcima Tare i Plašnice. Sve te najave i nada da će Evropska unije dati novac za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i danas su samo lijepa zamisao, jer sve drugo ostalo je samo „mrtvo slovo na papiru”.