NIKŠIĆ - Sudija nikšićkog Osnovnog suda Nađa Todorović ocijenila je nedavno kao neosnovan tužbeni zahtjev Nikšićanina Cvetislava Miličića koji je tražio od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Opštine Nikšić i države naknadu štete koju su mu pričinile elementarne nepogode 2010. godine. Miličić, koji je najveći proizvođač sjemenskog i konzumnog krompira u državi, vlasnik je firme „Gim Trejd“ koja je u naselju Straševina, u blizini tunela Budoš, imala poslovno-skladišni objekat koji je u potpunosti bio polavljen tokom vremenskih nepogoda prije pet godina. Tužbenim zahtjevom Miličić je tražio nadoknadu od preko 250 hiljada eura na ime uništenog krompira, odnosno 232, 6 tona sjemenskog i 92,5 tona konzumnog, kao i ostale robe koja se nalazila u skladištu. Voda je, kaže on, tada napravila štetu koja je i preko 300 hiljada eura, ali se ponadao da će tužbom uspjeti makar da nadoknadi dio uništenog. Sudski proces je trajao četiri godine, a firma je bankrotirala jer, kako je pojasnio, nije mogao da vraća rate kredita uzetog da skladište dovrši i proširi posao.
- Skladište je izgrađeno 2006. i 2007. godine i nije bilo u potpunsoti zvršeno ali smo ga koristili. U tom magacinu koji ima pet komora planirali smo lagerovanje ne samo krompira koji mi proizvedeno, nego čak i krompir proizvođača sa sjevera Crne Gore. Međutim, poplava nas je u potpunosti uništila. Firma je prije četiri godine bankrotirala, a upošljavali smo pet-šest stalnih i tokom sezone čak do 30 radnika - ispričao je Miličić.
Porodica Miličić krompir proizvodi na zemljištu koje uzimaju pod zakup u Miločanima, Ivanju, Krnovu, Lukavici, Gradačkoj poljani, Breznima, te Žabljaku, Pivi i Grahovu. U godini kada mu je poplava uništila skladište proizveo je 700 tona krompira, a, kako ističe, da se nije desilo ono što jeste proizvodnja bi bila više nego dvostruko veća.
Prije gradnje objekta u Straševini Miličić je kupio parcelu koja je odmah uz magistralni put Nikšić-Podgorica, za šta je od nadležnih opštinskih organa, kako tvrdi, dobio građevinsku dozvolu, ali ne i upotrebnu jer mu je bilo preostalo da asfaltira prilazni put u čemu su ga, kao i u poslu kojim se bavi, omele vremenske neprilike. Od Fonda za razvoj i Prve banke tada je uzeo kredit od oko pola milion eura, za koji je pod hipoteku stavio skladište i svoj stan, ali je pričinjena šteta od poplava stopirala njegove uplate. Potom su na teren, kazao je on, izašli bančini procjenjitelji koji su zemljište i objekat od 1.800 kvadrata procijenili na 1,1 do 1,2 miliona eura. U sudskom postupku tuženi su se branili „višom silom“ iako je Miličićev advokat Milan Vojinović jasno naveo razloge zbog kojih treba da mu nadoknade štetu. Lokacija na kojoj je njegovo skladište pripada slivu nikšićkog polja na kojem su četiri brane akumulacija Krupac i Slano, kao i dvije retenzije Vrtac i Slivlje kojim upravlja EPCG. Ta kompanija je trebala, navedeno je u tužbi, da vodi računa o stanju i nivou akumulacija. Svoj posao pri elementarnim nepogodoma nije odradila ni Opština, kao ni nadležni resori Vlade koji preko svojih službi nijesu preduzeli ništa da se šteta izbjegne niti su „naložili EPCG da preduzme mjere tokom obilnih padavina“. Pomenuti su se „branili“ činjenicom da je lokacija u Straševini odavno prepoznata kao podložna za poplave, te da je tu predviđen „poseban režim gradnje“. Miličić je naglasio da mu na to prilikom prikupljanja potrebne dokumentacije niko od nadležnih nije skrenuo pažnju.
- Pitao sam u Opštini može li se kupiti to zemljište, koje je bilo u vlasništvu tri lica, i rekli su mi da može, da je to industrijska zona i da mogu tu graditi skldište, nakon čega sam pribavio sve što su od mene tražili. Njihova komisija je obišla plac i konstatovala da se može graditi. Da sam znao da je to, kako su tuženi naveli, plavno područje naravno da tu ne bih ni zemlju kupovao, ni bilo šta gradio jer zašto bih sebe uveo u milionsku štetu - kategoričan je Miličić.
Nakon što je sudija Todorović poslije višegodišnjeg postupka odbacila njegovu tužbu, Miličićev advokat Vojinović uložio je žalbu Višem sudu od kojeg očekuju da će se na pravi način cijeniti činjenice i donijeti presuda u skladu sa dokazima.
B.Brašnjo
Različita mišljenja vještaka i nadležnog Zavoda
Sudanija je dodatno ekonomski iscrpila Miličića koji je tokom postupka morao da plaća neophodne troškove,a uz to po presudi suda mora platiti i tužbenu taksu od 750 eura. Kako je istakao, čudni su bili i stavovi sudije po pitanju vještačenja jer angažovani vještak, geolog po struci, nije vidio maltene nikakvu krivicu tuženih. Nakon prigovora advokata Vojinovića, kaže Miličić, predloženo je da novo vještačenje na terenu obavi nadležni Zavod za geološka istraživanja koji je u mišljenju utvrdio nesporne činjenice i odgovornosti.
- Zavod je uradio nalaz upravo onakav kakav treba da bude i obrazložili su šta su EPCG, Opština i država trebali da urade prilikom poplava. Međutim, sudija se u presudi ipak pozvala na mišljenje vještaka kojeg je otklonila sa suđenja. U suštini, ispalo je da sam ja kriv za to što mi se desilo. Kriv sam što sam uredno platio sve dozvole i što sam radio po zakonu - ogorčen je Miličić.