Kada je u pitanju izbor rukovodstva mjesnih zajednica Podgorica nije jedini primjer gdje se krši zakon, jer sličan problem, ali već godinama ima i nikšićka opština. U 32 mjesne zajednice Nikšića nema predsjednika, niti savjeta jer su svima poodavno istekli mandati. Odluku o reizboru iz lokalne uprave odložili su za kraj ove godine, ne mareći pri tom ni na aktuelne afere u kojima su predstavnici rukovodstva pojedinih mjesnih zajednica upravo iz redova vladajuće strukture. Najsvježiji primjer je hapšenje Zdravka Boškovića, predsjednika Mjesne zajednice Grahovo, koji se sumnjiči da je učesnik u nezakonitoj prodaji na milione kvadrata zemljišta u tom mjestu jednoj ruskoj kompaniji. Boškoviću je mandat istekao 2010. godine, ali je i dalje za sva pitanja u Grahovu on bio „prvi čovjek”.
Predsjednik Mjesne zajednice Župa nikšićka Budo Jovanović prošle godine dobio je posao u MUP-u. Taj resor nije odgovorio na pitanja predstavnika mjesne zajednice na koji način je Jovanović zaposlen i da li je u konfliktu interesa.
Postojeće stanje, smatra Spasoje Tomić, predsjednik mladih nikšićke Nove srpske demokratije, bez obzira na sve odgovara lokalnoj vlasti koja svoje članove ima u većini mjesnih zajednica. Stari i nezvanični predsjednici i članovi Savjeta, ističe Tomić, od svojih partijskih kolega i ne insistiraju puno da se ulaže u mjesne zajednice.
- Postojeće stanje apsolutno odgovara nesposobnoj vlasti, a više od deset godina u pojedinim mjesnim zajednicama obitavaju aktivisti vladajuće stranke koja preko njih vrši zloupotrebe. Na čelo mjesnih zajednica moraju što prije doći ljudi koji su sposobni da se bore za interese mjesta u kojem žive, a nikako oni kojima je jedina preporuka to što su odani vladajućoj stranci - ističe Tomić.
Prema Statutu opštine mandat rukovodstvima mjesnih zajednica traje četiri, a članove Savjeta biraju mještani na organizovanim zborovima, nakon čega se predlažu kandidati za predsjednika koji se izaberu glasanjem. Tomić kaže da moraju postojati mjesne skupštine u čijem bi radu učestvovali svi punoljetni građani te zajednice, a odluka o izboru predsjednika mora biti donesena dvotrećinskom većinom. Te skupštine, pojasnio je on, moraju imati kvorum, odnosno prisustvo više od 50 odsto punoljetnih stanovnika mjesta gdje se vrši izbor.
-Samo na taj način spriječiće se da lokalna vlast postavlja sebi odane partijske vojnike koji će vršiti nezakonite radnje poput kupovine ličnih karata, ucjenjivanja sa dozvolama za izgradnju objekata, što se sve radi u okviru izborne kampanje – naglašava Tomić.
Dragoljub Radulović, član Koordinacionog odbora Župe nikšićke, kaže da rukovodstvo lokalne uprave svjesno krši Statut, a sve u cilju što većeg zamajavanja stanovništva i izbjegavanja obaveza prema mjesnim zajednicama..
-Na ovaj način rukovodtvo opštine u svakoj mjesnoj zajednici ima ilegalne kružoke koje sačinjavaju partijski pogodni pojedinci koji zarad nekih svojih, sitnih interesa zanemaruju opšte interese stanovništva. Rade sve kako bi ugodili svojim „preuzvišenim”, a nekim od njih je dovoljno da ih „preuzvišeni” pomazi - kategoričan je Radulović.
U Župi, koja je, kako kaže najbolji primjer nefunkcionisanja mjesnih zajednica, već dvije godine traže reizbor predsjednika i savjeta. Kao prelazno rješenje mještani su formirali Koordinacioni odbor, koji, međutim, u rješavanju problema i nije priznat u lokalnoj upravi koja ne reaguje na njihove zahtjeve.
- Imajući u vidu da Župa ima velika prirodna bogastva, rukovodstvu opštine mnogo je bolje ignorisati naše zahtjeve, jer se svo to bogatstvo sliva ko zna gdje. Zbog toga Župa odumire, a sve uz amin nekolicine partijskih poslušnika koji „prodaju vjeru za večeru” - naglasio je Radulović, dodajući da će Župljani uskoro iskoristiti odredbe opštinskog Statuta i sami izvršiti reizbor rukovodstva mjesne zajednice.
B.B. - L.N.
Partijski ispred građanskih interesa
Dragiša Janjušević, koordinator Opštinskog odbora DEMOS-a, kaže da se preko mjesnih zajednica bolje stiče uvid kako partija stoji u tom dijelu grada, ima li odstupanja, gdje fali predizbornog asfalta, trotoara i slično.
-Što se tiče izbora novih rukvodstava mjesnih zajednica građani se u pogledu samoinicijativnosti teško organizuju, što je, generalno, problem u Crnoj Gori. U ovakvoj formulaciji lokalne samouprave, koja je više izraz partijskog interesa nego građanskog i javnog, više odgovara ovaj vakuum status i nedefinisane pozicije. Jer da postoji organizacija mjesne zajednice u pravom smislu riječi kao organizaciona cjelina javnog interesa na mikro nivou, opština bi imala previše zahtjeva i inicijativa koje ne bi išle u prilog ovakvom izdanju lokalne samouprave - kaže Janjušević.
Bez rukovodstva više od decenije
Bez rukovodstva trenutno je najviše mjesna zajednica Crni Kuk gdje su mandati predsjedniku i članovima Savjeta istekli još prije dvanaest godina. U Rastocima, Uzdomiru i Kličevu izbora nema poslednjih sedam godina, a u Rudom Polju, Trebjesi, Ćemencima, Ozrinićima, Kočanima, Bogetićima, Grahovu i Vilusima na novo rukovodstvo čekaju šest godina. Od 2011. godine legitimno rukovodstvo nemaju Dragova Luka i Crkvice, a od 2013. Centar I, Grudska mahala i Lukovo. U deset nikšićkih mjesnih zajednica mandati rukovodsvu su istekli još 2014. godine, a prošle godine za Humce, Poljica i Tović. Mjesna zajednica Straševina predsjendika nema od 2005. godine, a mandat tamošnjem Savjetu istekao je 2009. godine.