NIKŠIĆ – Povodom završetka šestomjesečnog projekta „Poboljšanje socijalne i dječje zaštite na području RAE populacije”, čiji koordinator je Crveni krst Crne Gore, a koji je implementiran u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima i Nikšiću juče je u gradu pod Trebjesom održana završna radionica kojoj su prisustvovali predstavnici UNICEF-a, kako bi se upoznali sa situacijom i načinom na koji funkcionišu njihove organizacije i kojim to institucijama pomažu. Prema riječima Gorana Damjanovića, koordinatora aktivnosti u Crvenom krstu u Nikšiću, cilj je da se svaka porodica i član RAE populacije, upozna s pravima iz socijalne i dječje zaštite.
-Putem anketa na terenu i radionica koje smo organizovali željeli smo da ovu populaciju upoznamo s pravima koja im pripadaju. Dosta njih je znalo koja su njihova prava, ali je bilo i onih koji nijesu imali pojma šta im zakon nudi. Većina njih smatra da im jedino pripada materijalno obezbjeđenje porodice i da se sve na tome završava. Nijesu znali da im pripada i pravo na invalidninu, tuđu njegu i pomoć i slično. Nijesu poznavali ni neke druge zakonske okvire gdje im pripadaju troškovi smještaja, prevoza. Mnogo dilema je bilo i po pitanju toga zašto ne mogu da ostvare neka prava, koja ostvaruju pripadnici njihove populacije. Veliki problem je status tih porodica, odnosno oni su kao osobe bez identiteta, kazao je Damjanović.
On pojašnjava da su to mahom porodice koje su se tokom ratova, početkom i krajem devedesetih godina prošlog vijeka, doselile u Nikšić s prostora bivših jugoslovenskih republika.
-Među njima ima i domicilnih Roma koji su se ženili djevojkama s Kosova. Pretežno nemaju dokumentaciju, borave u Crnoj Gori kao ilegalci. Smatrali su da im je to što su s Kosova jedini i dovoljan uslov da budu primaoci MOP-a. Zakon dozvoljava i da, ukoliko je u pitanju lice sa stalnim ili privremenim nastanjenjem, ima ista prava kao naši državljani. Upravo zato smo i radili na tome da, u saradnji s Pravnim centrom iz Podgorice, riješimo pravni status pojedinih kako ih ne bi deportovali iz Crne Gore u države gdje su ranije živjeli, objasnio je Damjanović.
Tahir Hajruši, predsjednik Roma u naselju „Budo Tomović”, kazao je da je među 1. 200 pripadnika ove populacije koji žive u tri naselja na teritoriji nikšićke opštine četrdesetak izbjeglica s Kosova.
Po njegovim riječima, najveći problem s kojim se suočavaju je loš materijalni status. L.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
