Dug potrošača prema doo „Vodovod i kanalizacija“ (VIK) Kotor iznosi 1,7 miliona eura, od čega je građani duguju 1,3 miliona eura, a pravna lica 400 hiljada eura, saopšteno je „Danu“ iz tog preduzeća. Kada su u pitanju dugovanja „Vodovoda“ prema dobavljačima, ista iznose oko 350 hiljada eura, od čega je 200 hiljada eura dug prema Regionalnom vodovodu za vodu preuzetu tokom ljeta.
Direktor preduzeća ing. Dragan Roganović ističe da je dug građana i pravnih lica manji nego što je bio, najviše zahvaljujući visokom procentu utuženja potrošača, dug prema dobavljačima se značajno smanjio, a gubici vode su nešto niži, trenutno 70 odsto, ali se značajnije, ističe, ne mogu smanjiti iz tekućeg poslovanja bez investicionih ulaganja i sanacije mreže većeg obima. Kao veoma značajno Roganović navodi to što je Vodovod u ovoj godini uredno izmirivao sve obaveze prema dobavljačima, uključujući i troškove za utrošenu električnu energiju.
- Uspjeli smo u ovoj godini u potpunosti da izmirimo dug prema „Elektroprivredi“, dok smo do kraja avgusta uredno izmirivali račune i dug prema Regionalnom vodovodu iz kojeg smo u avgustu i septembru, kada su kotorska izvorišta bila zaslanjena, preuzimali maksimalne količine vode. Zato su mjesečni računi za preuzetu vodu iznosili po oko 200 hiljada eura i ostao nam je da platimo račun za septembar - saopštio je Roganović.
Iako su cijene vode visoke, kubik košta 1,62 eura (od toga je voda 1,10 eura sa pdv-om, a kanalizacija 0,52 eura), Kotorani su prilično redovne platiše budući da je procenat naplate na nivou od 90 odsto.
- Kotorskom „Vodovodu“ su visoki troškovi jer vodu ne dobijamo slobodnim padom. Ljeti je kupujemo iz Regionalnog vodovoda i prepumpavamo je na visočijim kotama, tako da su troškovi distribucije vode do krajnjih potrošača skuplji nego po nekim drugim vodovodima koji vodu dobijaju slobodnim padom. Zato naša cijena mora biti veća. „Vodovod“ će naredne godine imati dodatne troškove na osnovu prihvata otpadne vode, jer će se najvjerovatnije sa opštinom Tivat formirati zajedničko preduzeće za gazdovanje postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda koje je izgrađeno u Đuraševićima (investicija vrijedna 12,56 milina eura) koje je pušteno u probni rad. To znači da je realno očekivati da se cijena povisi, ali u ovom trenutku ne možemo reći koliko dok ne napravimo analizu. Sigurno mora doći do povećanja jer je postrojenje skupo, ali time dobijamo potpuno uređeni sistem, zdravu životnu sredinu, ekološki i čistiji zaliv – smatra Roganović.
U planu je rekonstrukcija vodovodne mreže na više lokaliteta u Radanovićima i Dobroti, a za očekivati je, najavljuje, da radovi počnu krajem ove godine iz tzv. faze 5 kredita KFW banke u vrijednosti 700 hiljada eura, jer je tenderska procedura završena i čeka se izbor izvođača (tenderski postupak se odvija u saradnji sa „Vodakomom“).
Kada su u pitanju kreditna zaduženja preduzeća, Roganović pojašnjava da se sve investicije realizuju iz kreditnog zaduženja Opštine Kotor.
- Vodovod ima samo jedan tekući kredit podignut 2010. godine koji ističe u martu 2017. godine gdje je mjesečna rata 11.500 eura i jedan kratkoročni kredit uzet u 2016. godini kod Prve banke gdje je na naplatu ostao jedan od dva anuiteta od 75 hiljada eura u decembru mjesecu. Zamjena vodomjera vrši se u kontinuitetu, mjesečno se ugradi od 50 do 80, čime se zamjenjuju neispravni uređaji, ali i smanjuje broj paušalnih potrošača. Preko vodomjera se naplaćuje 85 posto utrošene vode, a ostatak paušalno. Tendencija je da se u budućem vremenu broj paušalne naplate smanji na najmanju moguću mjeru- kaže Roganović koji od tekućih radova koje Vodovod izvodi izdvaja rekonstrukciju 500 metara cjevovoda u Risnu, i tekuće održavanje na popravci kvarova.
Iz donacije KFW banke, završava se izrada Studije analize stanja kotorskog vodvodnog i kanalizacionog sistema koja će obuhvatiti problematične tačke na osnovu koje će, kako kaže Roganović, moći da se planiraju zone za sanaciju i rekonstrukciju, potrebni radovi i dinamika, a sve u cilju smanjenja gubitaka vode, optimizacije rada sistema, njegove podijele u visinske zone itd.
B.M.
Kanalizacioni sistem funkcioniše bez problema
Kada je u pitanju kanalizacioni sistem koji je separatni, to jest atmosferske vode i fekalne su odvojene, Roganović tvrdi da on uredno funkcioniše.
-Sistem je izgrađen od Kavalina u Dobroti, do hotela „Splendido“ na Prčnju, i najveći dio potrošača je spojen. Buduća faza izgradnje sistema odnosi se na dio opštine od Prčanja prema Stolivu, Perast, Risan, Orahovac i Ljuta - ističe Roganović.
Sekundarne mreže 300 km
Glavni cjevovodi u Kotoru su, precizira tehnički direktor preduzeća ing. Velimir Dragić, dugački preko 145 kilometara, dok dužina sekundarne mreže iznosi preko 300 kilometara. Od 2012. godine „Vodovod“ radi na osavremenjivanju sistema, pa je u tom cilju izrađen GIS (katastar podzemnih instalacija) vodovone i kanalizacione mreže (glavna vodovodna mreža ucrtana je u GIS), a radi se i na proširenju SKADA sistema (daljinski nadzor praćenja i upravljanja sistemom), čime raspolaže mali broj vodovodnih preduzeća u Crnoj Gori.