Država Crna Gora i Opština Berane u svojim strateškim dokumentima poseban značaj pridaju razvoju stočarstva. U brojnim studijama naglašeno je da ta privredna grana predstavlja odskočnu dasku za brži prosperitet sjevernog regiona. Sa takvom konstatacijom poslednjih godina bivali su saglasni i predstavnici Vlade koji su prilikom svake posjete Branama isticali da Ministarstvo poljoprivrede ulaže posebne napore da farmerima sa ovog područja obezbijedi povoljne uslove za dobar život na selu. Međutim, brojni su podaci koji ukazuju da još uvijek nijesu stvorene potrebne pogodnosti za podsticaj proizvodnje mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To najbolje posvjedočavaju stočari koji na stočnoj pijaci u Beranama poslednjih mjeseci uzaludno pokušavaju da plasiraju svoje tržne viškove po nekoj realnoj cijeni. Njihova zajednička ocjena je da bi država morala da posveti više pažnje poljoprivredi i stočarstvu, ako želi da se u ovoj oblasti uvede više reda. Naglasili su da je prisutnija kriza i slaba kupovna moć građana uslovila slabu prodaju stoku i da u cijeloj priči najviše profitiraju nakupci koji cijene formiraju po sopstvenom nahođenju. Takva pojava, po njihovom mišljenju, uslovila je smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji odlučuju da se bave stočarskom proizvodnjom.
- Cijelog života sam se bavio stočarstvom, ali ovakvog jada nije bilo nikada. Seljak je doveden u zaista nezavidnu situaciju. Radi od jutra do sjutra, a od svega toga ima malo koristi. Tržni viškovi se teško prodaju. Nakupci ucjenjuju do mile volje. Dovoljno je reći da za ovcu nude 60 eura i shvatiti o čemu se radi. Vidio sam da se starije krave prodaju po 80 centi po kilu žive vage što je zaista mizerija. Drastično je pala i cijena teladi i junadi, pa su ljudi prinuđeni da stoku prodaju i po tako bagatelnim cijenama. Da stvar bude još teža ove godine je, zbog suše, prinos sijena bio slab, tako da su stočari prinuđeni da desetkuju stada. Jednostavno, čovjek više ne može da se bavi ovim poslom, jer danas od nas mnogo bolje prolaze raznorazni šverceri. Njima su džepovi puni novca i njih niko ne dira, dok je jadnom seljaku ponuđeno da se snalazi kako sam zna i umije - ističe Ljubo Đurišić stočar iz sela Tmušiće.
Da su stočari zaista u nezavidnom položaju potvrđuje i mladi poljoprivredni proizvođač Žarko Pajović, naglašavajući da država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.
- Do skoro sam držao osam krava. Međutim, kako stvari stoju biću prinuđen da sve rasprodam, jer kad se sve sabere i oduzme malo je fajde od ovog posla. Stoka se prodaje u bescenje, jer nakupci gospodare tržištem. Da bi se trenutna situacija popravila trebalo bi srediti situaciju na svim prodajnim mjestima, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i realnim cijenama. Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača, pa bi se i mladi ljudi zainteresovali da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu hranu. Ako se to ne uradi stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta - uvjerava Pajović.
Predsjednik Mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović smatra da bi država morala da uspostavi organizovaniji otkup tržnih viškova i da stimuliše one koji stvarno hoće da se bave stočarstvom.
- Slike sa stočne pijace u Beranama ukazuju da na tržištu vlada pravi haos. Nakupci rade šta hoće, ucjenjuju stočare, kupujući stoku po znatno nižim cijenama od onih koje su realne. Najveću krivicu za tako nešto snosi Ministarstvo poljoprivrede koje ne preduzima ništa da se stanje bar donekle popravi. Sve se završava na obećanjima, dok nakupci skidaju kajmak - navodi Davidović.
Da su stočari zaista u nezavidnom položaju potvrdio je i Radojko Lutovac iz sela Zagorje , naglašavajući da država ne daje nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj proizvodnji zdrave hrane.
-Zagorje je oduvijek bilo selo uzornih stočara. Siguran sam da bi se i u narednom periodu dosta mladih ljudi posvetilo stočarstvu kad bi im država garantovala odgovarajući plasman proizvoda. Tako bi i ja proširio svoje gazdinstvo da nijesam suočen sa saznanjem da je taj rad neisplativ, naročito ovdje na sjeveru gdje zime traju i po pola godine. Tako kad se čovjek suoči sa ovako niskim otkupnim cijenama gubi volju za sve. Jednostavno sve mi ovo liči na moderno robovlasničko društvo, gdje seljak radi, dok drugi, koji ne dižu ništa teže od kašike, uživaju u blagostanju- zaključio je Lutovac.D.J.
Ozbiljniji pristup
Iz lokalne uprave naglašavaju da su svjesni problema vezanih za neorganizovani otkup tržnih viškova i da će, nakon detaljnog sagledavanja problematike raditi da se trenutno stanje popravi.
-Nastojaćemo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu poljoprivrednih tržnih viškova. U tome očekujemo i značajniju pomoć nadležnih državnih institucija, jer je evidentno da dosadašnja praksa nije dala odgovarajuće rezultate. Očigledno je da se datom pitanju mora ozbiljnije pristupati i da treba donositi posebne mjere potrebne da se prirodni resursi sa kojima raspolažemo stave u funkciju razvoja, kako bi lokalno stanovništvo od toga imalo koristi. To znači da se seljak mora zaštititi na pravi način i dati šansa domaćoj proizvodnji - naglasili su iz Opštine Berane.