HERCEG NOVI – Incijativa o promjeni simbola Opštine Herceg Novi (grba i zastave) bila je tema vrlo interesantne diskusije u skupštinskoj sali gdje je u petak održana javna rasprava.
U prvom dijelu prezentovana je informacija o predlogu novih simbola koje je osmislio Novljanin, arhitekta i heraldičar Srđan Marlović. U uvodnoj riječi predsjednik Skupštine opštine dr Miloš Bigović naglasio je da je elaborat predloga rješenja grba i zastave prezentovan u avgustu prošle godine, da bi do danas bila nastavljena rasprava s mogućnošću da struka da riječ, i to je najmanje u ovom procesu promjena što je mogla da uradi lokalna uprava.
– Raduje me da je rasprava bila jako dobro posjećena, kao i to što se čulo dosta pozitivnih komentara u vezi simbola grada. Očekujem da ćemo i u nastavku javne rasprave čuti još predloga i korisnih sugestija, jer javna rasprava i dalje traje. Ovo je početak – kazao je Bigović i pozvao građane Herceg Novog da svoje predloge i sugestije dostave skupštinskoj službi.
– Svi predlozi će biti razmotreni. Grb i zastava su sastavni dio statuta Opštine i oni će biti tema skupštinske rasprave. Ovaj predlog je nešto što smo naslijedili od prethodne lokalne vlasti... Mi smo ovaj proces zatekli i kao odgovorna lokalna uprava tu smo da zajedno s građanima odlučimo i usvojimo simbole ako tako odluči skupštinska većina. Komentari građana na ovoj tribini svakako su ohrabrujući. Na raspravi se čulo i pitanje zašto se mijenjaju simboli grada... To su započeli naši prethodnici na vlasti, a zašto su odlučili da se ne ide na konkurs treba pitati njih – rekao je Bigović.
Arhitekta Srđan Marlović naglasio je da je u svom predlogu zadržao postojeće detalje, koji se uklapaju u heradličke standarde, uz neophodne dopune nedostajućih elemenata kako bi rješenje odgovaralo standardima municipalne heradlike.
– Veliki broj ljudi, puno pitanja... Posebno me raduje da su građani izrazili zadovoljstvo predlozima. Problem je kada iz ničega morate da stvorite simbol–grb. Problem je kada iz jako malo elemenata morate da složite jednu kompleksniju priču. To nije slučaj sa Herceg Novim. Jedan od simbola grada je Tora. Ona je prepoznatljiv simbol grada i opštine i dobija svoje mjesto na grbu, i to na častan način. Sve ovo je bilo teško raditi, ali sam radio za svoj grad, pa mi je sa te strane pričinjavalo zadovoljstvo. Ja sam svoj dio posla završio i sad je sve u rukama administracije. Većina učesnika je podržala i pohvalila predloženo rješenje, ističući da ga treba što prije primijeniti – kazao je Marlović.
Učestvujući u raspravi, Mladen Rostović apelovao je da se pažljivo radi da „nam se ne bi desilo da se neka generacija poslije nas odriče simbola kao što su se sedamdestih godina prošlog vijeka Crnogorci odrekli svog grba i planine Lovćen s Njegoševom kapelom”.
Za poznatog sportistu i sportskog radnika Ratomira Paja Pavlovića ponuđeno rješenje je iskorak ka nekoj samostalnosti.
– Mi smo jedan od rijetkih gradova koji zna kada mu je udaren temelj i prošli smo mnoge tiranije. Prije 300 godina dobili smo Topljansku komunitadu i tu svoju samostalnost ovjekovječili s ova dva datuma (1382. i 1718) koja su unesena u šemu ovog grba. Ovim grbom akumuliramo sve te naše civilizacije. Tehnika je savršena i predlažem da ovakav grb imamo na što više mjesta u gradu – kazao je on.
O predloženom rješenju Srđana Marlovića pohvalno su govorili i Savo Morović, Tihomir Danilović, Vojislav Kilibarda, Olivera Doklestić i Valentina Kulinović. S druge strane, Darko Voučko je iznio mišljenje da je postojeći amblem trebalo prilagoditi heraldičkim pravilima.
Poslednju riječ o ovom predlogu daće odbornici hercegnovskog parlamenta.
Z.Š.


Zrno prošlosti koje klija u budućnosti

Publicista Goran Komar naglasio je da je ponuđeno rješenje sabornički grb ako se želimo orijentisati prema faktografskoj istoriji grada.
– To je sabor istorijskih činjenica. Što se mene tiče, ovo je zaista uspjelo i vrlo podsticajno rješenje koje u sebi nosi i zrno prošlosti koje klija u budućnosti – kazao je on.