Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pisao je generalnom sekretaru UN Ban Kimunu povodom namjere Kosova da postane članica Uneska. U pismu, kako prenosi RTS, piše da Srbija nije promijenila svoju poziciju u odnosu na status pokrajine, iako se suočava sa zahtjevima i nastojanjima Prištine da se uključi u rad međunarodnih organizacija izvan konteksta dogovora o regionalnom predstavljanju i saradnji.
-To je za Srbiju neprihvatljivo, istakao je Dačić i kao poslednji takav primjer naveo nastojanja Kosova ka članstvu u Unesku.
-Kosovo kao teritorija, shodno važećoj i obavezujućoj Rezoluciji SB UN 1244 (1999.), pod upravom Ujedinjenih nacija, u kom kontekstu se ne može smatrati državom kao subjektom međunarodnog prava, ne može se samim tim kvalifikovati ni za prijem u Unesko- naveo je Dačić.
On je istakao da bi u tom smislu svako drugačije postavljanje prema razmatranju pitanja članstva Kosova u Unesku predstavljalo ignorisanje, odnosno povredu pravnih pravila nastalih pod okriljem UN radi očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti.
Šef srpske diplomatije i potpredsjednik vlade je, u svoje ime i u ime Vlade Srbije, istakao zahvalnost za napore koje Ujedinjene nacije ulažu kako bi se očuvali mir i bezbjednost na Kosovu i Metohiji. Naglasio je da je Srbija u potpunosti posvećena dijalogu koji se, uz posredovanje Evropske unije, vodi između Beograda i Prištine.
-U okviru tog procesa predstoje važni politički i ekspertski razgovori u vezi sa zaštitom imovine Srpske pravoslavne crkve i spomenika srpske kulture na teritoriji Kosova i Metohije- objasnio je Dačić.
On je podsjetio je da je jedan od uslova za prijem u bilo koju međunarodnu organizaciju sposobnost i volja da se ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz članstva, a da je za Unesko od primarne važnosti očuvanje kulturne baštine na određenoj teritoriji.
-Na Kosovu i Metohiji se u dugom vremenskom periodu kontinuirano i sistematski uništava srpska kulturna baština, naglasio je Dačić.
On je istakao da su srpski manastiri, crkve i ostali vjerski i kulturno-istorijski objekti meta napada na Kosmetu – da je od juna 1990. godine, do danas, napadnuto 236 crkava, manastira i drugih objekata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, kao kulturno-istorijski spomenici od kojih 61 ima status spomenika kulture, a 18 su od izuzetnog značaja za državu Srbiju.
-Uništena su 174 verska objekta i 33 kulturno-istorijska spomenika i pokradeno više od 10.000 ikona i drugih predmeta. Uništen je ili oštećen 5.261 nadgrobni spomenik, na 256 srpskih grobalja, a na više od 59 ne postoji nijedan čitav spomenik.
Ova bolna svjedočenja me navode da se zapitam jesu li ovo argumenti koji preporučuju Kosovo za članstvo u organizaciji čija je misija da pomaže zaštitu i očuvanje svjetske kulturne baštine- naveo je Dačić u pismu.
On je podsjetio i da se u kosovskom parlamentu čeka na usvajanje zakona o kulturnom nasleđu, kojim se negira privatno vlasništvo SPC nad manastirima i crkvama, uz obrazloženje da je to sve imovina “države Kosovo”.
Zahtjev Kosova za članstvo u Unesku, kako navodi RTS, još nije stigao u sekretarijat te organizacije, ali jeste poslat i to preko Unmika. Od zahtjeva do članstva u Unesku, Priština ima nekoliko prepreka. Od Unmika, zahtjev Kosova mora stići do generalnog direktora, a potom i izvršnog savjeta Uneska, koji glasanjem odlučuje hoće li se o tom zahtjevu izjašnjavati i generalna konferencija u novembru.
Ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković rekao je da je za predlog za stavljanje na dnevni red potrebna prosta većina prisutnih članica izvršnog savjeta, odnosno država koje su glasale.
-Sastav izvršnog savjeta Uneska je takav da je od 58 država, koliko ima, 33 priznalo nezavisnost Kosova, što bi značilo da matematički gledano znači da takav zahtjev ima šanse da dobije većinu na izvršnom savjetu- naveo je Tanasković.
Ako bi se takav scenario dogodio, za članstvo Kosova na generalnoj skupštini moralo bi da se izjasni dvije trećine zemalja. U novim okolnostima je, savjetuju analitičari, važno da se sporazumom u Briselu potvrdi mehanizam autonomije SPC. Tako bi se, kažu, sačuvalo svjedočanstvo i prošlosti i savremenosti.
-Srbija će se svakako suprotstaviti i boriti protiv same ideje da Kosovo i Metohija postane član Uneska, a diplomatija će pozvati i svoje prijatelje da pomognu da se sačuva istorijska istina, izjavio je u Prizrenu ministar rada Aleksandar Vulin.
Vulin je, posle liturgije u manastiru Svetih arhangela u Prizrenu, rekao da 17. mart nije zaboravljen i da bi oni koji su spalili Bogorodicu Ljevišku, desetine srpskih crkava, sada željeli da se predstave kao čuvari nasleđa Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.
-Možda bismo lakše povjerovali u to, da nisu palili srpske crkve i da nisu odsjekli glavu ocu Haritonu i da nije bilo 17. marta, ovako nećemo. Unesko ne smije i ne može da prihvati da je Visoke Dečane gradio bilo ko, osim srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve- poručio je Vulin.
Prema njegovim riječima, svi moraju da se podsjete da je jedna od prvih odsječenih hrišćanskih glava bila glava oca Haritona i da za tom glavom ni Evropa, ni svijet nisu plakali.
-Niko se nije sjetio da obilježi njegovu smrt, tu strahotu i tragediju koja se, u licu islamske države, vraća čitavom svijetu. Zlo na koje je Srbija upozoravala i koje je srpski narod trpio na Kosovu i Metohiji danas prijeti čitavom svijetu i bilo bi dobro da se slušaju Srbi kada govore o zlu, zato što su se svakom zlu suprotstavili, prepoznali i pobijedili ga- rekao je Vulin.
M.Nj.- (RTS)
Gdje nema crkve, nema ni Srba
Vulin je istakao da je konak manastira Svetih arhangela u Prizrenu, koji je izgrađen i završen, prva cjelovita obnova hrama još od turskog razaranja Dušanove zadužbine.
Prema njegovim riječima, tamo gdje nema srpske crkve, gdje nije sačuvan manastir, gdje nema sveštenika, nema ni Srba.
-Tamo gdje nismo uspjeli da sačuvamo svoju religiju, nismo uspjeli da sačuvamo ni svoj narod- poručio je Vulin, podsjetivši da je manastir Svetih arhangela stradalno mjesto, koje je i dodatno uništeno 17. marta.
Kršenje Rezolucije SB UN
Dačić je naveo da svako razmatranje zahtjeva za prijem Kosova u Unesko ne samo što bi predstavljalo kršenje Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244 već bi imalo i izrazito negativan uticaj na dijalog koji je u delikatnoj fazi.
-Ono bi faktički onemogućilo da se i o srpskoj kulturnoj baštini postigne obostrano prihvatljiv dogovor. Suvišno je i pomenuti da je riječ o jednom od, za našu stranu, najosjetljivijih popuštanja, s obzirom na to da se radi o našem kulturnom i religijskom nasleđu izuzetne duhovne i civilizacijske vrijednosti koje datira još iz 11. vijeka- objasnio je Dačić.
Kvazidržava ne može u Unesko
Ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković objašnjava da srpsko kulturno nasleđe ne bi postalo kosovsko, ali bi se vodilo kao srpska baština na teritoriji Kosova, kao članice Uneska.
-Smatramo da Kosovo nije država, da nema međunarodnopravni subjektivitet i u tom smislu se zalažemo da tu stvar i dokažemo. Ulažemo prije svega diplomatska sredstva ubeđivanja i objašnjavanja stranim partnerima odnosno državama članicama Uneska da bi i iz pravnih i političkih i kulturnih bilo neprimjereno da ova kvazidržava, odnosno entitet postane član Uneska- istakao je Tanasković.