Hrvatska blokada otvaranja Poglavlja 23 u pregovorima Srbije i EU pravno nije održiva, ocjenjuju srpski pravnici koji smatraju da je hrvatski zahtjev da Srbija ukine svoju nadležnost za procesuiranje ratnih zločina izvršenih na teritoriji cijele bivše Jugoslavije potpuno neosnovan.
Nadležnost Srbije, kako kažu pravnici, zasniva se na principu međunarodnog prava o univerzalnoj nadležnosti, koje poznaje i sama Hrvatska, ali i većina država EU.
Pravni zastupnik Vlade Srbije u Hagu Saša Obradović smatra kako ne postoje osnovi da Srbija izbaci pomenutu nadležnost iz svog zakona, ukazujući da je naša međunarodna obaveza da gonimo izvršioce krivičnih djela ratnih zločina, bez obzira na njihovu nacionalnu ili etničku pripadnost, baš kao što tu obavezu ima i Hrvatska. Univerzalna nadležnost je, kako je objasnio, tekovina međunarodnog humanitarnog prava i nešto što Međunarodni Komitet Crvenog krsta preporučuje svim državama.
– Sličnu vrstu definicije nadležnosti ima Francuska za teritoriju bivše SFRJ i Ruandu za događaje iz 90-ih godina, i Velika Britanija za ratne zločine izvršene na teritoriji Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Pored toga, veći broj zemalja iz EU poznaje univerzalnu nadležnost, kakvu je poznavala i SFRJ kada su se ti zločini i dogodili, tako da u našim odredbama nema ničeg spornog sa pravne tačke gledišta. Istu takvu univerzalnu nadležnost poznaje i zakonodavstvo Hrvatske – navodi Obradović i ističe da je težnja da se ovaj član ukine došla u vrijeme kada se završavao spor između Hrvatske i Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Tada su, kako je naveo, hrvatski državni organi mogli da vide koliko srpska strana posjeduje podataka o zločinima koji su izvršeni na teritoriji Hrvatske prema „licima koja su bila srpske etničke pripadnosti”.
Obradović smatra da bi, kad bi Hrvatska uspjela u svojoj namjeri, Srbija bila blokirana da vodi istrage za neke zločine izvršene u Hrvatskoj protiv Srba, i upozorio da, prema njegovim saznanjima, u Hrvatskoj postoji samo jedna pravosnažna presuda protiv jednog optuženog za ubistva – u toku i po završetku operacije „Oluja”.
Prema njegovom mišljenju, Hrvatska koristi svoj položaj koji ima u EU da bi ucjenjivala Srbiju da te odredbe izbriše, a suština je, kako je naveo, da „međunarodno pravo ne zabranjuje državama da zasnivaju ‘exteritorijalnu nadležnost’ u krivičnim stvarima”. Istakao je da pravni osnov da Hrvatska traži brisanje pomenutih članova uopšte ne postoji. M.Nj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.