Hapšenje hrvatskog špijuna Čeda Čolovića u Beogradu otvorilo je Pandorinu kutiju. On je samo jedan u moru špijuna koji ordiniraju po Srbiji, koja bukvalno vrvi od pripadnika stranih obavještajnih službi, piše beogradski list „Alo”.
Prema njihovim podacima, pored sveprisutnih CIA, FSB i MI6, najaktivnije su izraelska, hrvatska, austrijska, turska i crnogorska tajna služba.
Ruski FSB i austrijska HNA se uglavnom bave zaštitom kapitala koji dolazi iz Rusije, odnosno Austrije. Hrvatske SOA i VSOA, osim privredne špijunaže, naročito se interesuju za stanje u Vojsci Srbije.
Izraelski Mosad se koncentrisao na djelovanje u BiH, Sandžaku, na Kosovu, u Makedoniji i Albaniji, gdje djeluju ekstremni islamisti.
Prema riječima Saše Borojevića, savjetnika u IPA (Međunarodnoj policijskoj asocijaciji), trenutno je u Srbiji prisutno najmanje 97 stranih službi.
–U djelovanju u Srbiji najviše se ističu izraelski Mosad, njemački BND, britanski MI6, američka CIA, rumunski SOS, slovenačka SOVA, albanski NOS, ruski FSB, hrvatske SOA i VSOA, kao i turske i bugarske tajne službe – kazao je Borojević.
Govoreći o slučaju „Čolović”, on je rekao da bi moglo da se pretpostavi da se uhapšeni hrvatski špijun u Srbiji, osim istraživanjem o ratnim zločinima i potjernicama, bavio i vojskom i policijom.
– Moramo svi da razumijemo da je predmet ovog slučaja državna tajna i da sve informacije ima isključivo tužilaštvo, ali moglo bi da se pretpostavi da je hrvatsku službu zanimalo kako će Srbija da reaguje na gomilanje njihovog naoružanja i vojske kod Brčkog. Srbija je na tu provokaciju odgovorila vježbom na Drini sa pripadnicima policije i specijalnih jedinica Srbije i RS. Mislim da Hrvatsku zapravo najviše zanima dokle je Srbija spremna da ide u odbrani svog dostojanstva i integriteta – istakao je Borojević.
U to je siguran i policijski ekspert Marko Nicović, koji je ocijenio da su Hrvati pritom htjeli da „zavuku nos“ i u srpsku ekonomiju.
– Čolović je vjerovatno imao naredbu da prikupi sve informacije o tome čime sve raspolažu naša policija i vojska, kao i kakvo je raspoloženje među njihovim pripadnicima. Naravno, njega je interesovala i ekonomska situacija u našoj zemlji, planovi za privatizacije, ali i samo raspoloženje naroda. Dakle, vojni, ekonomski i bezbjednosni aspekt naše zemlje bio je njegov target –kazao je Nicović za „Alo”.
S druge strane, Orhan Dragaš, direktor Međunarodnog instituta za bezbjednost, ocijenio je u razgovoru za beogradski list da je slučaj hapšenja penzionisanog oficira Čeda Čolovića više spektakl nego što je kontraobavještajni podvig BIA.
– Naime, pitanje je, prije svega, koje je informacije hrvatskoj službi mogao da prenosi penzionisani oficir Vojske Srpske Krajine. Drugo pitanje koje se nameće je šta je BIA čekala ovolike godine ako se tvrdi da je zahvaljujući špijunaži Čeda Čolovića Hrvatska podigla optužnice protiv devet srpskih oficira. Što se tiče legalnosti akcije, nema dileme da BIA ima pravo, to jest obavezu da nadzire i obrađuje sve bezbjednosne pojave i pojedince koji potencijalno mogu da budu opasnost po ustavni poredak Srbije, njenu bezbjednosnu spremnost i ekonomiju. Što se tiče nervoznih reakcija hrvatskih zvaničnika, one nisu nikakva novost u poslednjih godinu dana. Hrvatska se vratila u najmračnije vrijeme svoje moderne istorije, u vrijeme ustaštva i fašizma. Ono što treba istaći i pohvaliti jeste mudrost premijera Aleksandra Vučića, koji ni na koji način ne komentariše hapšenje Čede Čolovića, pokazujući da službe i pravosudni sistem treba profesionalno i nezavisno da rade svoj posao – rekao je Dragaš.
Prelević: Vojna služba na ljetovanju
Špijuna je jurila BIA, a ne VBA, jer su svi iz vojne kontraobavještajne bili na odmoru. Inače, cijela ova akcija i prašina oko špijuna super će doći Zoranu Milanoviću, koji se još dvoumi da li je ustaša ili partizan. Moglo je sve ovo da se uradi u tišini, ako već postoje dokazi, da se sačekaju izbori u Hrvatskoj, pa da se onda vidi šta je činiti, a ovo je ispalo potpuno fantastično za jastrebove koji, u nedostatku ikakvih opipljivih rezultata, dobijaju izbore na temi od prije 70 godina. Ponavljam, njegovo hapšenje uticaće na izbore u Hrvatskoj, kazao je za „Alo“ bivši koministar policije Božo Prelević.
Perišić na optuženičkoj klupi
Suđenje bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, koji je optužen za odavanje povjerljivih informacija, trebalo bi da počne 11. oktobra u Višem sudu.
Uz Perišića su optuženi i Miodrag Sekulić i Vladan Vlajković, a odbrana ponovo traži da suđenje bude otvoreno za javnost.
– Predmet je još uvijek pod velom tajnosti, a prvostepeni sudija treba da oduči i o našem zahtjevu da što više bude otvoren za javnost – rekao je Perišićev pravni zastupnik Novak Lukić.
Perišić je uhapšen u martu 2002. u motelu na periferiji Beograda, pod sumnjom da je odavao povjerljive informacije američkom diplomati Džonu Nejboru.
Postupak protiv njega prvo je vodilo bivše vojno tužilaštvo, a zatim je proces prelazio na druge instance, u zavisnosti od mijenjanja sudskog sistema.
Bivši načelnik Generalštba Vojske Jugoslavije, koji je u međuvremenu nekoliko godina proveo u Haškom tribunalu, gdje je oslobođen optužbi, više puta je negirao krivicu u slučaju odavanja povjerljivih informacija.
Vojno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv njega 30. septembra 2002. godine.
Za špijunažu tri godine zatvora
Viši sud u Beogradu potvrdio je juče nagodbu između Čeda Čolovića (57) i tužilaštva i osudio ga na kaznu zatvora od tri godine na osnovu sporazuma prema kojem je on priznao da je špijunirao u korist Hrvatske.
Istom odlukom sud je Čoloviću produžio pritvor koji mu je određen u nedjelju, saopšteno je iz suda.
Sudija za prethodni postupak juče je donio presudu kojom je prihvatio sporazum o priznanju krivičnog djela zaključen još u nedjelju, 4. septembra, između Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i okrivljenog Čolovića.
Tom presudom Čolović je proglašen krivim zbog izvršenja krivičnog djela špijunaža i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Čoloviću je produžen je pritvor, koji po tom rješenju može trajati do njegovog upućivanja u zatvor, a najduže dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izrečene u presudi, navodi se u saopštenju suda. Tužilaštvo je u nedjelju, nakon saslušanja, saopštilo da je pokrenulo istragu protiv Čolovića i predložilo da mu se odredi pritvor.
Nakon hapšenja, koje su izveli operativci BIA, tužilaštvo je saopštilo da je riječ o licu koje ima državljanstvo Republike Srbije i Hrvatske, koje je do 1990. godine živjelo i radilo u Hrvatskoj, nakon čega mu je mjesto prebivališta bilo u Srbiji. Mediji su prenijeli da je Čolović uhapšen u okolini Beograda dok se spremao da pobjegne u Hrvatsku, pošto mu je javljeno da je otkriven. Rodom je iz sela Tepljuha kod Drniša, a prebivalište mu je u Beogradu.
U Srbiju je došao kao izbjeglica u avgustu 1995. godine u vrijeme hrvatske vojno-policijske operacije „Oluja”.
M.Nj.