Srbija danas bira petog predsjednika države, na 11. po redu predsjedničkim izborima od uvođenja višestranačja 1990. U trci je 11 kandidata koji pokušavaju da se domognu Andrićevog venca i u fotelji šefa države zamijene odlazećeg predsjednika Tomislava Nikolića. Izbori se odigravaju na 8.396 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 6.724.949 državljana Srbije koji će i odlučiti ko će voditi zemlju u narednih pet godina.
Polovina predsjedničkih kandidata protivi se ulasku Srbije u EU, a samo se lider LSV Nenad Čanak zalaže za članstvo u NATO i priznavanje nezavisnosti Kosova, dok gotovo svi misle da Beograd još bliže mora da sarađuje sa zvaničnom Moskvom. To je presjek onoga što su predsjednički kandidati za vrijeme kampanje ili malo prije njenog početka iznosili u javnost o najvažnijim državnim pitanjima. A evo šta svaki od njih misli o bitnim političkim pitanjima i to po redosledu kojim će biti navedeni na glasačkom listiću.
Kandidat Grupe građana „Za Srbiju bez straha“ Saša Janković izjavio je da ne boluje za članstvom u NATO savezu, ali takva odluka mora biti donijeta na referendumu. On kaže da nikada ne bi priznao nezavisnost Kosova te da nije za EU bez alternative, jer u Srbiji daje legitimaciju najneevropskijim stvarima i zalaže se za evropske vrijednosti.
Vuk Jeremić, koga je predložila Grupa građana „Možemo bolje“, ističe da treba nastaviti pristupne pregovore sa EU, jer Srbija pripada evropskoj porodici naroda, ali da zemlja nikako ne smije da postane članica NATO. Vojnu neutralnost, naglašava Jeremić, treba ugraditi u Ustav Srbije. Rješenje za pitanje Kosova treba tražiti u dijalogu sa kosovskim Albancima, poštujući Ustav Srbije i Rezoluciju 1244.
Kandidat narodnog slobodarskog pokreta Miroslav Parović smatra da Srbija treba da zamrzne put ka EU, koja je „kafana u kojoj traje tuča“. On kaže da NATO kreira haos u Srbiji i priprema “makedonsko proljeće”, da Srbije treba da bude politički i vojno neutralna, a pregovori o KiM da se vrate pod okrilje UN.
Saša Radulović, koji je u trci za predsjednika ispred svog Pokreta ,,Dosta je bilo’’, konstatuje da glavni interes Srbije nije da uđe u EU, već da postane uređena zemlja nalik na zemlje koje su u EU, da treba da sarađuje s NATO koji „nam nije neprijatelj, ali to ne znači da smo zaboravili ‘99. godinu“. Kad je riječ o KiM, on smatra da je to važno tržište i da Srbija mora da inistira na osnovnim vrijednostima, od poštovanja imovinskih prava do pitanja kulturnih spomenika i autonomije.
Luka Maksimović, iliti Ljubiša Preletačević Beli, iza koga je stala grupa građana “Ljubiša Preletačević Beli – Beli samo jako”, kaže da bi narodu prepustio na referendumu da se izjasni o članstvu u EU. Lično je za refererndum, ali mu se ne bi dopalo da Srbija uđe u NATO, jer bi to bilo „kao da te neki čovjek prebije, a ti ga onda juriš da se družite“. Grehota je, ističe, da se prizna nezavisnost bilo kog dijela Srbije, bilo Šumadije ili Kosova i dodaje: „možda da pozovemo kardiologa da nam prebaci srce Srbije u Šumadiju“.
Kandidat vladajuće koalicije i svog SNS-a Aleksandar Vučić ističe da se Srbija već nalazi na putu ka EU što je strateški cilj. Kada je riječ o NATO-u, Vučić kaže da ne želi da Srbija bude u NATO-u i da država neće ni u jedan pakt. Vučić konstatuje da se odnos Srbije prema Kosovu nikada neće promijeniti, da ćemo „uvijek da razgovaramo sa Albancima sa Kosova, ali nikad nećemo priznati nezavisnost Kosova“.
Boško Obradović, kandidat pokreta „Dveri“ , kaže da predstavlja građane Srbije koji su protiv ulaska Srbije u EU, koja se raspada. On ističe da je siguran da Srbi nisu takav narod da sadomazohistički i samoubilački šalje svoje vojnike da ginu za interese imperijalnih projekata NATO širom svijeta i poručuje da Srbiji ne treba NATO. Traži prekid briselskih pregovora i da se pitanje statusa KiM vrati u Savjet bezbjednosti UN.
Lider i kandidat SRS Vojislav Šešelj ističe da su evrointegracije štetne po Srbiju i da je neophodno što prije promijeniti spoljnopolitičku orijentaciju zemlje. NATO naziva neprijateljskom i antiruskom organizacijom. Prema njegovim riječima, pregovori Beograda i Prištine treba da se prekinu dok se ne formira ZSO, treba da se uključi Rusija, vrate pregovore u UN i do kraja sprovede Rezoluciju o Kosovu. Kandidat DSS-a Aleksandar Popović ističe da treba momentalno ukinuti Briselski sporazum, vratiti pregovore u UN i razgovarati o suštinskoj autonomiji KiM unutar Srbije. Popović smatra i da treba prekinuti EU put i da Unija ruši srpsku privredu. Zalaže se za vojnu neutralnost i ukazuje da je NATO spreman da žrtvuje male narode u slučaju nekog sukoba, a ne da ih brani.
Predsjednik opštine Čajetina Milan Stamatović NATO naziva zločinačkom organizacijom, koja je bombardovanjem Srbije počinila genocid. Ističe da EU nije dobar put za Srbiju i da Unija nema kormilara ni kontrole, te da svi napuštaju brod koji tone. Iz „neprijateljskog Brisela“ traži premještanje razgovora o KiM u UN, za Kosovo kaže da je okupirano i da su srpske vlasti potpisale izdajničke briselske sporazume.
Lider LSV Nenad Čanak kaže da ukoliko Srbija želi istinski demokratsko i otvoreno društvo, pravnu državu i vladavinu prava, mora da bude bliža EU gdje su ti ideali mogući i ostvarivi. Rusiju naziva najkorumpiranijom državom i tvrdi da će Srbija biti ruska provincija ukoliko ne uđe u NATO.
Jedan od ovih kandidata dobiće povjerenje građana da bude novi predsjednik države. Istorijat izbora koji su vodili do Andrićevog venca pokazuje da to nije bio nimalo lak put, a akteri su se trudili i da ga učine što težim. Prvi direktni predsjednički višestranački izbori u Srbiji održani su 9. decembra 1990. godine i tada je za predsjednika izabran lider SPS-a Slobodan Milošević, a poslednji 2012. godine, kada je pobjedu nad liderom DS-a i dotadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem odnio lider SNS-a Tomislav Nikolić. Tokom izborne tišine opozicioni DS je optuživao vladajuću garnituru predvođenu SNS-om da zastrašuje birače i hapsi njihove aktiviste, da bi zaustavili neophodne promjene.M.Njeguš
Kosmet ima 105.929 birača
Broj birača na KiM je 105.929, a oni će glasati na 86 biračkih mjesta. Jedno od biračkih mjesta premješteno je na predlog Kancelarije za KiM iz Velike Hoče u Goraždevac. Predstavnici opozicije u RIK-u usprotivili su se premještanju biračkog mjesta dva dana uoči izbora i naveli da će sada 772 birača iz Velike Hoče morati da putuju oko 70 kilometara dalje da bi glasali na biračkom mjestu u Goraždevcu. Na 29 biračkih mjesta u zatvorima moći će da glasa 9.326 birača, a na 53 u inostranstvu upisano je 11.590 birača s pravom glasa. Najviše birača je u Beogradu – 1.620.648, kao i biračkih mjesta – 1.183, a od gradskih opština najviše birača je na Novom Beogradu – 213.078. Posle Beograda, najviše birača je u Novom Sadu – 326.272, a u tom gradu ima 197 biračkih mjesta.
Brojni strani i domaći posmatrači
Sprovođenje izbora za predsjednika Srbije pratiće 1.955 domaćih posmatrača iz četiri udruženja i 126 stranih posmatrača iz 25 organizacija, izbornih komisija i ambasada. Od domaćih posmatrača izbore će pratiti Udruženje Građani na straži, Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Cesid i Jukom. Posmatrače će imati Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, Delegacija EU u Srbiji, Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (OEBS/ODIHR), Interparlamentarna skupština Zajednice nezavisnih država, organizacija SILBA – inicijativa za dijalog i demokratiju iz Danske i Organizacija Evroazija centar. Od stranih posmatrača izbore će pratiti i ambasade SAD, Kanade, Australije, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Austrije, Holandije, Švedske, Švajcarske, Rumunije, Ukrajine, Bugarske, Poljske i Nigerije. Takođe, sprovođenje izbora pratiće i Centralna izborna komisija BiH, Centralna izborna komisija Ruske Federacije i Državna izborna komisija Makedonije.
Glasali u SAD, danas glasanje u Crnoj Gori
Srpski državljani u Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD juče su glasali za predsjednika Srbije i to od 7 do 20 časova, po lokalnom vremenu. U inostranstvu se glasalo na 53 biračka mjesta, koja su otvorena u 32 zemlje. Glasa se i u Austriji, Belgiji, BiH, Grčkoj, Italiji, Južnoafričkoj Republici, Kataru, Kini, Libanu, Makedoniji, Malti, Mađarskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj, UAE, Finskoj, Francuskoj, Holandiji Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Švajcarskoj i Švedskoj, i to danas od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu. Biračko pravo u inostranstvu moći će da iskoristi ukupno 11.590 državljana Srbije. Rezultati glasanja na biračkim mjestima u inostranstvu ne smiju se javno saopštiti, niti isticati na biračkom mjestu prije završetka glasanja u Srbiji.