ATINA - Uoči današnjeg referenduma o prihvatanju ili odbijanju strogih uslova stranih kreditora, Grčka je podijeljena i u velikoj neizvjesnosti oko toga kako će zemlja prevazići krizu i da li će se suočiti sa izlaskom iz evrozone ili odlaskom aktuelne vlade.
Dan uoči referenduma zabranjena su okupljanja i političke kampanje posle rivalskih skupova koji su preksinoć održani u Atini i drugim gradovima.
Samo u centru Atine okupilo se oko 25.000 protivnika programa međunarodnih kreditora za spas Grčke i oko 20.000 onih koji će danas glasati za te mjere.
Dan uoči referenduma grčki ministar finansija Janis Varufakis optužio je grčke kreditore za “terorizam” i da žele da zastraše građane, dok vladini oponenti upozoravaju na opasnost izlaska iz evrozone.
Na referendumu će se izjašnjavati skoro deset miliona glasača, a poslednje ankete uoči referenduma pokazuju da tijesnu prednost od 44 odsto imaju oni koji su “za” uslove međunarodnih kreditora, dok se 43 odsto tome protivi. Građane je, međutim, proteklih dana ujedinio strah da će ostati bez novca, zbog čega su banke bile pod opsadnim stanjem, da bi zatim bile zatvorene.
-U nedjelju ne odlučujemo samo o tome da li ćemo ostati u Evropi - odlučujemo o tome da u Evropi živimo dostojanstveno- poručio je preksinoć grčki premijer Aleksis Cipras i pozvao građane da kažu “ne” ultimatumima i okrenu leđa onima koji će ih “terorisati”.
On očekuje i da će snažno “ne” pomoći Grčkoj da postigne novi sporazum sa spasilačkim mehanizmom evrozone uz čije bi se odredbe grčki dug od 320 milijardi eura učinio održivim.
Demonstranti koji su podržavali program kreditora preksinoć su međutim uzvikivali proevropske slogane, upozoravajući da bi posle referenduma Grčka mogla da napusti evrozonu.
Bivši grčki premijeri Kostas Karamanlis, Antonis Samaras i Konstantin Micotakis, kao i gradonačelnik Atine Jorgos Kaminis, poručili su Grcima da ne izoluju svoju zemlju unutar EU i da na referendumu glasaju za reforme koje će omogućiti nastavak finansijske pomoći Grčkoj.
U izjavama građani su takođe pokazali podijeljena mišljenja, ali za mnoge referendum predstavlja izbor da li ostati ili izaći iz evrozone, a glas za “da” pruža Grčkoj šansu.
Američka novinska agencija Asošijeted pres ocjenjuje da je, realno, nejasno šta će se dogoditi nezavisno od toga da li će građani da zaokruže “da” ili “ne”.
Glasajući o predlogu međunarodnih kreditora za rješavanje dužničke krize, Grci se suočavaju sa dvije podjednako bolne perspektive – s dugogodišnjim restriktivnim mjerama štednje ili s potencijalno katastrofalnim izlaskom zemlje iz evrozone, a pitanje je da li će glasanjem izbjeći i jedno i drugo, ocjenjuje AP.
Brojni evropski političari, uključujući holandskog ministra finansija i predsjedavajućeg Evrogrupe Jerena Dijselbluma, smatraju da će grčko “ne” ugroziti položaj Grčke u zoni eura.
Drugi, kao što su lideri Francuske i Italije, izgleda drže “otvorena vrata” za dalje pregovore, a njemački ministar finansija Volfgang Šojble rekao je da Grčka može ostati u evrozoni u slučaju negativnog izjašnjavanja grčkih birača o predlogu kreditora.
Ministar finansija Janis Varufakis najavio je da će se povući u slučaju odobravanja predloga kreditora, a tako nešto nagovijestio je i premijer Aleksis Cipras.
Nejasno je, međutim, da li bi to uključivalo nove izbore, koji podrazumijevaju dodatno vrijeme i odsustvo finansije pomoći, što bi sigurno vodilo bankrotu Grčke.
Program pomoći istekao je u utorak, tako da se sa kreditorima moraju pokrenuti pregovori o novom, što ne može biti učinjeno “preko noći”. To bi značilo produženje važenja oštre kontrole podizanja i transfera novca. Varufakis je rekao da će banke, koje su zatvorene cijele sedmice, a novac je podizan samo u limitiranom iznosu, biti otvorene ponovo u utorak, bez obzira na rezultate referenduma. To se, vjerovatno, neće desiti dok se Evropska centralna banka (ECB) ne saglasi da kreditira grčke banke, a ECB će biti pod ogromnim pritiskom da to ne učini, dok Grčka ne bude imala novi, sveobuhvatni sporazum o finansijskoj pomoći.
Prema podacima grčkog ministarstva finansija, ukupan iznos duga Grčke 1. aprila ove godine iznosio je 312,7 milijardi eura.(RTS)- (Tanjug)
Zlobne glasine
Varufakis je odbacio pisanje “Fajnenšel tajmsa”, prema kome će štedište u Grčkoj ostati bez 30 odsto svojih štednih uloga kako bi se spasile banke, nazvavši ga “zlobnim glasinama”.
Tvrdnje “Fajnenšel tajmsa”, napisao je Varufakis na Tviteru, “zlobne su glasine koje je jutros opovrgao i predsjednik Udruženja grčkih banaka”.
Prema pisanju britanskog lista koji se poziva na anonimne bankare i poslovne ljude, Grci koji na bankovnim računima imaju više od 8.000 eura, mogli bi ostati bez 30 odsto svog novca koji bi se zatim iskoristio za stabilizovanje finansijskog sektora.
Varufakis: Ovo je terorizam!
Grčki ministar finansija Janis Varufakis optužio je grčke kreditore za “terorizam”, dan uoči referenduma na kojima će se građani Grčke izjašnjavati o predlozima povjerilaca za rješavanje dužničke krize.
-Ono što rade sa Grčkom ima ime – terorizam- rekao je Varufakis za španski dnevnik “Mundo”.
-Ono što Brisel i Trojka žele danas je da pobijedi “da”, kako bi mogli da ponižavaju Grke- kazao je grčki ministar finansija, a prenosi AFP.
„Gardijan”: Cilj da se Ciprasova vlada ponizi
Urednik Gardijana Seumas Milne u komentaru navodi da je “izvan svake sumnje” da njemačka kancelarka Angela Merkel i trojka koju čine međunarodni povjerioci želi da ukloni izabranu vladu u Atini.
-Naznaka iskrenog kompromisa nema. Cilj je očigledno da se Ciprasova vlada ponizi i u toku su pripreme za njenu privremenu zamjenu administracijom koja će biti poslušnija- navodi Gardijan.
Britanski list navodi da je, po raspisivanju referenduma, “jedan evropski lider za drugim upozoravao Grke da se ne obaziru na vladu i glasaju ‘’za’’, jer će u suprotnom biti izbačeni iz evrozone, sa drastičnim posledicama”.