ATINA – U grčkom parlamentu juče je počela još jedna vanredna debata o novim ekonomskim reformama koje međunarodni povjerioci traže u zamjenu za treći paket pomoći Atini, a glasanje o drugom setu predloga reformskih zakona moglo bi da ugrozi opstanak koalicione vlade i ostanak zemlje u evrozoni.
Glasanje koje će uslijediti po završetku debate, a odnosiće se na promjene u pravnom i bankarskom sektoru, jedan je od uslova međunarodnih kreditora za pokretanje pregovora o trećem paketu pomoći Grčkoj vrijednom oko 85 milijardi eura, prenosi AP.
Ubrzo nakon glasanja u parlamentu bi, kako se očekuje, trebalo da počnu i pregovori sa kreditorima.
Ovo glasanje smatra se testom za grčkog premijera Aleksisa Ciprasa koji se prošle nedjelje suočio sa pobunom u parlamentu pošto je pet poslanika Sirize glasalo protiv sprovođenja strogih mjera štednje, navodi AFP.
Zato, da bi parlament dao zeleno svjetlo za nove reforme, Cipras mora da se osloni na podršku proevropskih opozicionih partija.
I Rojters ocjenjuje da će i drugi set reformi biti test za Ciprasovu oslabljenu većinu, čijim bi usvajanjem zvanična Atina prihvatila nove evropske propise o pružanju pomoći posrnulim bankama.
Analitičari ukazuju da će glasanje o novom setu reformskih zakona pokazati da li Cipras može da izbjegne raskol u Sirizi.
Cipras je juče izjavio da je upoznat sa kritikama u vezi sa putem kojim treba da krene, ali je istakao da nema „alternativno rješenje”.
Grčka vlada je juče, nakon što je dostavila parlamentu predlog zakona o drugom setu reformi, saopštila da do 20. avgusta želi da finalizuje sporazum sa međunarodnim kreditorima o dobijanju trećeg paketa pomoći.
„Poslije izjašnjavanja parlamenta o drugom setu reformi, vlada će odmah obnoviti pregovore sa kreditnim institucijama – Evropskom unijom, Evropskom centralnom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, koji bi trebalo da budu završeni najkasnije do 20. avgusta”, izjavila je portparolka grčke vlade Olga Gerovasili.
Prvi set reformi je prošle nedjelje naišao na oštro protivljenje poslanika unutar Ciprasove stranke, a usvojen je zahvaljujući prije svega glasovima proevropskih opozicionih stranaka.
Propisi su usvojeni nakon finansijske krize iz 2008, a namijenjeni su zaštiti poreskih obveznika od spasavanja propalih kreditora.
Među mjerama koje će se naći pred grčkom skupštinom su i novi propisi vezani za pravosudni sistem, a koji su namijenjeni ubrzanju dugotrajnih krivičnih procesa i smanjenju troškova.
U Grčkoj su prije dva dana otvorene banke poslije tronedeljne pauze, a zvanična Atina je isplatila više milijardi eura duga MMF-u i ECB, što je kako ocjenjuje Rojters, prvi signal povratka te države u normalne tokove nakon prošlonedjeljnog postizanja sporazuma „keš za reforme” sa partnerima iz evrozone.
(Tanjug)
Njemci: Odluka Bundestaga o pomoći Grčkoj pogrešna
BERLIN – Većina Njemaca, njih 56 odsto, smatra pogrešnom odluku Bundestaga od prošle sedmice da podrži treći paket finansijske pomoći Grčkoj, pokazala je juče objavljena anketa Instituta za istraživanje javnog mnjenja INSA.
Posebno protiv odluke Bundestaga bili su Njemci stari između 45 i 54 godine, pokazuje anketa, prema kojoj je svega 33 odsto građana podržalo tu odluku Bundestaga.
Protiv dalje pomoći Grčkoj su izričito birači „Alternative za Njemačku”, konzervativne, desničarske i evrokritički raspoložene partije i njih 87 odsto odbija dalju finansijsku podršku Grčkoj, kao i 69 odsto nebirača.
Kod birača i simpatizera vladajućih demohrišćana i socijaldemorkata, saglasno je 40 odsto sa odlukom Bundestaga, pokazuje anketa.(Tanjug)