Ovogodišnja, 71. komemoracija povodom oslobađanja ozloglašenog koncentracionog logora Mauthauzen bila je u znaku zahtjeva za međunarodnu solidarnost. Oko 6.000 ljudi iz cijelog svijeta prisustvovalo je svečanosti kojom se prisjeća na žrtve i oslobađanje logora Mauthauzen.
Predsjedavajući Komiteta Mauthauzen Austrija Vili Mernji podsjetio je da je u ovom logoru solidarnost bila važna za preživljavanje, na primjer kroz brigu o bolesnim logorašima, ali i u razotkrivanju nacističkih doušnika.
„Preživjeli su nam pokazali šta može da znači solidarnost. Morali bi se postidjeti ako bi tim ljudima rekli da to danas nije moguće”, naglasio je Mernji.
Mernji je, s tim u vezi, zatražio pravu međunarodnu solidarnost za ljude koji od rata bježe u Evropu, dodajući da su evropske vlade trenutno samo solidarne u odvraćanju pogleda.
Ovogodišnja ceremonija bila je nešto drugačija nego proteklih godina, i sve delegacije udruženja logoraša iz više zemalja svijeta, među kojima i udruženje iz Srbije, okupile su se na glavnom trgu za apel, umjesto da defiluju jedna za drugom, te su isti trg napustili zajedno, u simboličnom činu podsjećanja na oslobađanje logora.
Među govornicima, ispred udruženja bivših logoraša Mauthauzen iz Beograda, bila je Tamara Ćitić.
I u ovom aktu oni su ukazali na strašne sudbine izbjeglica, pošto su učesnici nosili letke u znak sjećanja na migrante koji su se udavili u moru u pokušaju da se domognu Evrope.
Zvaničnu Austriju su na ceremoniji predstavljali predsjednik Hajnc Fišer, ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka, odbrane Hans Peter Doskocil, pravde Volfgang Brandšteter i socijalnih pitanja Alojz Šteger.
Srpska delegacija, predstavnici ambasade Srbije u Austriji, kao i srpskih klubova i udruženja položili su vijenac na spomenik jugoslovenskim žrtvama.
U ime bivših zatvorenika govorio je Milan Kovljanin, ispred ambasade Srbije u Beču ministar savjetnik Goran Bradić, kao i državni sekretar u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja Dragan Popović.
„Vječita je borba dobra i zla. Nije fašizam pobijeđen, samo je poražen 1945. godine. Svjedoci smo ovih dana upravo ovdje u Austrije, da mu se daje počast, dok mi obilježavamo pobjedu borbe protiv tog istog fašizma. Zabrinuti smo, ali vjerujemo da Evropa vidi šta se dešava. Vjerujemo da će razum prevladati”, poručio je Popović.
Poslije završetka ceremonije obilježavanja počasti našim žrtvama, krenulo se na polaganje vijenaca i cvijeća na spomenike drugih država, kao i na spomen-ploču našim zemljacima koji su ostavili kosti na ovom zlogasnom mjestu pored Dunava.
Inače, delegacija iz Srbije dan prije Mauthauzena je položila vijenac i cvijeće na pomoćni spomenik u logorima Ebenze i Guzen, kao i u Ašahu.
Odata je počast i srpskim vojnicima i zarobljenicima koji su nastradali u toku Prvog svjetskog rata, a sahranjeni su na italijanskom vojnom gorblju u Rajfendorfu kod Mauthazena – njima u čast gradi se spomen-kapela.
Na marginama komemoracije u Mauthauzenu predstavljena je Knjiga sjećanja, štampana na njemačkom i engleskom, a u internet izdanju je objavljena na 14 jezika.
Uz spiskove, u posebnom tomu biće objavljene biografije 300 logoraša koji su umrli u Mauthauzenu ili logorima, koji su bili u njegovom sastavu, a među kojima će biti i Srba.
U dijelu od tri toma rekonstruisan je identitet 84.270 žrtava.
U Mauthauzenu i njegovih 49 spoljnih logora bilo je internirano oko 200.000 ljudi, a najmanje 90.000 je ubijeno ili je umrlo u njemu.(RTS)