PARIZ – Na hiljade ljudi protestovalo je juče na trgu Bastilja u Francuskoj protiv aktuelnog predsjednika te države Emanuela Makrona, zahtijevajući od njega da podnese ostavku.
Na veliki skup građana pozvao je lider radikalne levice Žan Lik Melanšon, a među njegovim pristalicama, na protestu su se našli aktivisti za zaštitu životne sredine, borci protiv kapitalizma i drugi koji su željeli da izraze svoje nezadovoljstvo francuskim predsjednikom.
Iz Melanšonove stranke „Nepokorena Francuska” (La France insoumise) poručili su da su demonstranti došli iz 150 francuskih gradova. Na vrhu kamiona nalazio se veliki balon sa natpison „Makrone, podnesi ostavku!” Glavni razlog protesta bila je reforma zakona o radu koju je uveo francuski predsjednik.
– Nećemo im dopustiti da isprazne džepove siromašnima kako bi nahranili bogate – bila je poruka na lecima koje Melanšonova stranka dijelila uoči početka marša – prenio je Rojters.
Melanšon, veliki poklonik pokojnog kubanskog lidera Fidela Kastra, novu reformu koju je Makron juče zvanično potpisao naziva „društvenim državnim udarom”.
Okupljanja koja su francuski sindikati organizovali protiv sporne reforme, kojom se kompanijama daju veća ovlašćenja da određuju uslove za rad, po svoj prilici gube zamajac, ali se Melanšonova partija nada da će pokazati da ima dovoljno snage da učvrsti rezultate anketa prema kojima je Melanšon najsnažniji protivnik Makronu.
– Emanuel Markon je počeo igru obaranja ruku sa francuskim narodom, ali mislim da mi možemo da zaustavimo te dekrete o reformi rada – rekao je poslanik stranke Nepokorena Francuska Adrijan Katenan, istakavši da je cilj te stranke da se ljudi koji ranije nijesu protestovali ubijede da se pridruže demonstracijama.
Makron je u petak formalno potpisao pet dekreta o izmjeni zakona o radu, što je prva značajna ekonomska reforma otkako je stupio na čelo države u maju.
Novi propisi, o kojima je sa sindikatima naširoko razgovarano, ograničiće isplatu otpremnina prilikom otpuštanja zaposlenih – što mnogi smatraju nepravednim – i istovremeno kompanijama daju veću slobodu da zapošljavaju i otpuštaju radnike i dogovaraju uslove za rad.
Makron je rekao da će dekreti postati zakon u narednim danima, mada će u praksi početi da se primjenjuju tek nakon što budu potpisani novi dekreti koji će detaljnije definisati nove propise, a što se očekuje do kraja godine.
Lideri i članovi radničkih sindikata koji su se usprotivili ovoj reformi – mada nijesu svi sindikati u potpunosti protiv – organizovali su u četvrtak protestne marševe u gradovima širom Francuske, ali je broj učesnika protesta bio mnogo manji nego tokom protesta prije nedjelju dana.
Izmjene zakona o radu su prve u nizu reformi koje je Makron obećao s ciljem jačanja ekonomije i smanjenja nezasposlenosti, a ima i planove za izmjenu propisa o socijalnim primanjima u slučaju nezaposlenosti i penzionim sistemima, koje će vjerovatno izazvati mnogo bučnije proteste, zaključuje britanska agencija.