V
lada je kroz skraćene procedure usvajanja antikorupcijskih zakona uspjela da za sada izbjegne aktiviranje klauzule balansa, ali je blokada procesa pregovora sa Evropskom unijom izvjesna ukoliko uskoro ne bude konkretnih rezultata u vidu hapšenja i procesuiranja visokih državnih funkcionera koji su počinili krivična djela. To je u razgovoru za „Dan“ saopštio funkcioner Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog odbora za antikorupciju Predrag Bulatović. Kako je naveo, za Evropsku komisiju je bilo bitno da se usvoje ti zakoni.
– Vlada je u te zakone ugradila neke mehanizme da određena ministarstva i partije na vlasti mogu ostvariti svoje ili interese grupe koja iz sjenke vlada Crnom Gorom, predstavnici EK nijesu u završnoj fazi mogli ulaziti. Nijesu imali uvid ni u brojne amandmane koje je podnijela opozicija, a posebno DF, a koje je Vlada odbila – kazao je Bulatović.
Smatra da su usvojeni zakoni imali brojne nedostatke, a posebno izdvaja izbjegavanje da se neosnovano bogaćenje državnih funkcionera propiše kao krivično djelo. Podsjeća na stav EK da puko usvajanje ne znači mnogo.
– Poruke Evropske komisije su veoma jasne i sadržane su u stavu da će se u veoma kratkom roku tražiti konkretni rezultati. Prije svega to se očekuje u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. To znači procesuiranje državnih funkcionera koji su počinili krivična djela zloupotrebljavajući položaj, moć i politički uticaj. Ako toga ne bude, sigurno će biti aktivirana klauzula balansa – uvjeren je Bulatović.
Ističe da ključnu ulogu u sprečavanju ovakvog razvoja događaja, odnosno u stvaranju uslova da se izbjegne blokada pregovora sa EU ima vrhovni državni tužilac Ivica Stanković. Kako je dodao, njegova je obaveza i odgovornost da podstakne i usmjeri borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, preko svojih potčinjenih. Dodaje da će znajčajnu ulogu u tome imati glavni specijalni tužilac i Uprava policije. Napomenuo je da u javnosti različiti tabori iz vlasti i određeni intelektualni krugovi nameću temu da novoizabranom vrhovnom državnom tužiocu neka zakonska rješenja predstavljaju prepreku da efikasno radi svoj posao. Razloge za to vide čak i u nekim zakonima koji još niejsu usvojeni.
– Treba odgovoriti na nekoliko pitanja, a prvo je da li je ovaj vrhovni državni tužilac mogao biti izabran bez saglasnosti Mila Đukanovića. Naravno da nije. Da li je mogao biti izabran protivno volji Duška Markovića ili nekog drugog iz DPS-a. Vjerujem da Marković ili neko drugi nije mogao spriječiti izbor VDT-a. Da li možemo tvrditi da će novi VDT procesuirati neke krupne ličnosti, a da prethodno ne pita Đukanovića. Vjerujem da će o tome razgovarati sa Đukanovićem. Da li je za takve poteze potrebno da pita Milana Roćena, Markovića ili nekog trećeg. Vjerujem da Stanković ne želi da ih o tome pita niti informiše – naveo je Bulatović.
Najvažnije pitanje je, kako je dodao, da li je Stanković imao vremena da pokrene važne slučajeve „uz uvažavanje pokretanja istrage o prisustvu vinobrana u mesnim prerađevinama“.
– Mogao je, da je htio, da uradi mnogo više i konkretnije od kako je izabran i u tome mu prepreke ne stvara zakon, a posebno dokazi i krivične prijave kojih ima napretek. Imao je vremena, jer je na funkciji više od 100 dana. Toliko se za prve značajne rezultate daje vladama u demokratskom svijetu. Nemamo egzaktne dokaze da je VDT krenuo u oštru borbu protiv korupcije i da ga sprečavaju zakoni ili bilo koji drugi faktor – naglasio je funkcioner DF-a.
Smatra da zato treba ohrabriti Stankovića da pokaže odlučnost i volju, koji se za sada ne vide.
– Ako ne bude rezultata, bez selektivnog pristupa u procesima, VDT će se teško odbraniti od ocjena da nije izabran kao kadar DPS-a koji će samo sprovoditi volju te partije i njenog šefa Mila Đukanovića – poručio je Bulatović.
Naglašava da Stanković nije imao primjedbi da ga zakoni sprečavaju u obavljanju dužnosti, niti u odnosu na svoje nadležnosti prema Specijalnom tužilaštvu, ali se nije založio ni za oštrije mjere po pitanju njegove i smjene njemu podređenih u slučaju da ne bude rezultata u borbi protiv visoke korupcije.
– Očekujem da će zatražiti institut stvarne i suštinske provjere kako bi se utvrdilo da li postoji veza pojedinih tužilaca sa nosiocima organizovanog kriminala i korupcije – zaključio je Bulatović.
V.RADENOVIĆ
Ojačati ulogu Skupštine
Odbor za antikorupciju, kako je kazao Predrag Bulatović, jednoglasno je uputio amandman vezano za zakonsku obavezu VDT-a i glavnog specijalnog tužioca da se odazivaju na kontrolna saslušanja i pozive radnih tijela Skupštine da se raspravljaju posebna pitanja iz oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Posjetio je da su iz tužilaštva ranije ponavljali da nemaju obavezu da dolaze na kontrolna saslušanja i da je to stvar njihove dobre volje.
– Prema predloženom rješenju VDT i glavni specijalni tužilac bi podnosili izvještaje i odgovarali Skupštini iz djelokruga njene nadležnosti u pitanjima vezanim za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na taj način bi se stvorila pretpostavka da se pojača kontrolna uloga Skupštine – objasnio je on.
Borba za kontrolu nad tužilaštvom
Funkcioner DF-a Predrag Bulatović se osvrnuo i na polemiku Ivice Stankovića i Duška Markovića oko zakona o tužilaštvu ocjenjujući da to zahtijeva da oni javnosti preciziraju svoje stavove.
– Pale su teške riječi VDT-a da se negdje sprema izbor glavnog specijalnog tužioca koji će opstruirati posao tužilaštva i biti marioneta te da neće procesuirati moćne ljude. Na plenarno zasjedanje Skupštine obavezno treba pozvati Stankovića. To može da uradi predsjednik Skupštine. Takođe, javni servis ali i druge televizije treba da organizuju više debata na ovu temu, uz učešće predstavnika opozicije ali obavezno i ministra pravde i VDT-a – kazao je on.
Ističe da javnost mora da zna šta je suština spora, koji se dominantno i suštinski svodi na to ko će predlagati glavnog specijalnog tužioca.
– Smatram da vrhovni državni tužilac treba da dobije ovlašćenje da predlaže glavnog specijalnog tužioca. Isto tako smatram da tužilački savjet o tome treba da se izjasni pojedinačno i javno i da svako preuzme odgovornost za odluke. Vrhovni državni tužilac treba da podnese ostavku ako mu ne prođe predlog – podvukao je Bulatović i dodao da isto treba da važi i za Tužilački savjet.
Precizirao je da ovo znači da se, u slučaju opstrukcije predloga VDT-a ne može sve završiti na tome kao da se ništa nije desilo.
– Posebno ne da nakon toga VDT nedostatak rezultata pravda time što mu nije uvažen predlog. Ministar pravde mora da dokaže da ovim zakonom ne želi veći uticaj na poslove VDT-a i njemu podređenih. Obje strane moraju da pokažu da se ne radi o borbi za moć i uticaj u dijelu ko će kontrolisati procese u slučajevima visoke korupcije – podvukao je funkcioner DF-a.