U Crnoj Gori nije dovoljno da zakoni budu napisani i usvojeni, već je sada pitanje efikasna i stvarna implementacija, kazala je za „Dan” poslanik Evropskog parlamenta Teri Rejntke. Ona je navela da Vlada Crne Gore mora da zaštiti građane od klevetničkih kampanja, a ne da učestvuje u njima.
Upitana, da li misli da bi u narednih nekoliko mjeseci u Briselu mogli da vidimo javnu debatu o mogućem aktiviranju klauzule balansa u pregovorima sa Crnom Gorom pošto su rezultati u oblasti vladavine prava i sprečavanje korupcije na visokom nivou ograničeni, ona je rekla da će o tome biti vođena „živa debata”.
– Mi ćemo i dalje imati živu debatu o pitanjima kao što su vladavina prava i ljudska prava, jer su one centralne vrijednosti Evropske unije. U sadašnjim procesima pregovaranja treba da stavimo još jači fokus na rezultate i stvarni dokaz o primjeni. Zakoni se donose da budu sprovedeni i da se poboljša realnost sa kojom se suočavaju građani Crne Gore. Nije dovoljno da zakoni budu napisani i usvojeni, sada je pitanje efikasne i stvarne implementacije – navela je Rejntke.
Govoreći o tome što najveći političari u vladi, uključujući premijera, učestvuju u kampanji zastrašivanja kritičara iz nevladinog sektora i medija, iako je u brojnim međunarodnim dokumentima zatraženo od Vlade da prestane da to čini, ona je rekla da je još Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) definisao da Vlada treba da štiti građane od klevetničkih kampanja.
– Dogovoreno je u zajedničkoj izjavi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji se sastoji od crnogorskih parlamentaraca i članova Evropskog parlamenta, da Vlada treba da ispuni svoju dužnost i zaštiti građane od takvih klevetničkih kampanja. Posebno je rad organizacija civilnog društva i posvećenih aktivista kao što je Vanja Ćalović od suštinskog značaja za demokratski politički sistem. Ovo treba da važi u Crnoj Gori kao i bilo gdje drugdje – navela je Rejntke, poslanik iz Njemačke u Evropskom parlamentu.
Klauzula balansa, koja podrazumijeva blokadu svih poglavlja osim poglavlja 23 i 24, koja se tiču uspostavljanja vladavine prava, pomenuta je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Tako je definisan „novi pristup”, po kojem zemlje kandidati počinju pregovore o pitanjima vladavine prava, uključujući i osnovna prava, od samog početka procesa pridruživanja, i to je bio i slučaj sa Crnom Gorom.
Prema ranijim saopštenjima iz EU, centralno proglavlje pregovora sa Crnom Gorom je poglavlje 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava. Naime, pravosuđe i osnovna prava predstavljaju oblast koja će biti pod posebnom pažnjom Evropske unije i crnogorske javnosti u toku cijelog pregovaračkog procesa. Ono se, prevashodno, sastoji iz oblasti pravosuđa, antikorupcije, osnovnih prava građana, a pored usvajanja pravne tekovine Unije kroz usklađivanje sa nacionalnim zakonodavstvom, poseban izazov za Crnu Goru će biti njegova primjena, kroz ostvarivanje mjerljivih rezultata.M.V.
Glavni cilj treba da bude bolji život građana
Prema ocjeni Teri Rejntke, politička odgovornost, sprovođenje važnih zakona, kao što je zakonodavstvo za borbu protiv korupcije i vladavinu prava u Crnoj Gori, ubrzaće pregovore o pristupanju.
– Ali najvažnije od svega je da će poboljšati živote hiljada crnogorskih građana. To bi trebalo da bude naš cilj – kako crnogorske vlade, tako i Evropske unije – kazala je Rejntke.