“Uđi u sobu za mučenje”, rekao je grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker pred poslednji, neuspjehom završeni susret Grčke i povjerilaca njenog astronomskog duga, EU i MMF-a, u Briselu. Posle toga su zvaničnici i bankari EU rekli da se “bliži kraj kockanju” i da Atini prijeti bankrot i “udes izlaska iz zone eura”.
Zalog ove moguće grčke tragedije, ako ne dođe do raspleta u poslednjem činu, takođe je političko-ideološki, budući da se naročito desne političke snage i vlade u EU boje “populističke zaraze” koja bi se mogla proširiti drugdje u EU i već se, kažu, vidi u rezultatima izbora u Španiji gdje su veliki uspjeh ostvarile Ciprasovoj Sirizi srodne snage, piše Beta. Amerikanci i, pored ostalih, njemačka kancelarka Angela Merkel, smatraju da je to i geostrategijsko pitanje, jer zapadne prestonice prepoznaju znakove da bi Atina, u slučaju da je odbace partneri u EU, mogla da se okrene Rusiji, uz vjerovatnoću da bi Siriza i tad zadržala vlast.
Jer bi, uz sve neminovne ogromne nedaće, imala podršku na EU i MMF kivnih grčkih birača, a ne isključuju i da Cipras “u kockanju” ne bi popustio čak i po cijenu da izgubi vlast ili sazove referendum s pitanjem “Hoćete li ponovo diktaturu EU i MMF ili ne?” Njemački list ‘’Bild’’ je objavio tajni papir vlade u Berlinu u kojem se daju smjernice za slučaj da dođe do “udesa” izlaska Atine iz evrozone, a ključni korak bi bio blokada, nadzor nad prometom kapitala s Grčkom.
Ulje na vatru je dosuo i MMF koji se povukao iz tehničkog dijela pregovora s Atinom, s obrazloženjem da su za nastavak pomoći Grčkoj teške reforme nužne, a razlike nepremostive, uz zamjerke naročito na odbijanje Ciprasove vlade da ponovo skreše penzije, podigne rok penzionisanja na 67 godina i smanji direktne poreze, ali poveća PDV i na hranu i ljekove i sprovede liberalizaciju tržišta radne snage... Ali je time povećana pukotina između MMF-a i Evropske komisije koja svim silama nastoji da se ipak dođe do nagodbe i Grčka dobije 7,2 milijarde eura pomoći da bi platila rate dugova koji dospijevaju 30. juna, uključujući 1,6 milijardi eura MMF-u.
Štaviše, uz velike kritike na račun Ciprasa, većina članica EU ne želi bankrot Grčke i pravi ekonomsko-berzanski “ruski rulet”, kako je napisao francuski list ‘’Liberasion’’, jer bi to uz potres evrozone značilo takođe da će poreski obveznici tih zemalja da plate grčke dugove - za Njemce je to 80 milijardi eura, za Francuze 67 milijardi, za Italijane 37 milijardi eura...
Direktor njemačke centralne banke Jens Vajdman je izjavio da se svakim danom približava bankrot Grčke i da će svakako imati posledica po cijelu evrozonu, ali da to više ne može ozbiljnije uzdrmati jedinstvenu valutu EU, jer sad postoje čvrsti odbrambeni mehanizmi, a bruto domaći proizvod Grčke predstavlja samo dva odsto BDP-a cijele evrozone.
Ali, američki poslovni krugovi, a i sam predsjednik Barak Obama, izrazili su veliku zabrinutost zbog prijetnje da Grčka napusti evrozonu i naglasili da bi to unijelo ozbiljne poremećaje u svjetsku privredu i berze. U suštini niko ne zna šta bi se tačno dogodilo i neki analitičari podsjećaju na to da je reagovanje berzi po prirodi nepredvidivo i podsjećaju da su američke vlasti 2008. godine uvjeravale svjetske partnere da bankrot velike američke banke ‘’Leman braders’’ neće imati nikakvih posledica, jer ta banka ne može uzdrmati čitav bankarski sistem. A svijet je bio svjedok da je krah ‘’Leman bradersa’’ izazvao veliku svjetsku krizu.
Junkerova gruba šala s guranjem Ciprasa u “sobu za mučenje” je vjerno odslikala i dalje velike razlike između zahtjeva vlade u Atini, koja traži da se podrška povjerilaca izvlačenju Grčke iz krize zasnuje na ekonomskom oporavku, podnošljivoj otplati duga i odbrani socijalnog položaja stanovništva u zemlji. S druge strane, zahtjevi EU i, posebno, MMF-a su da se dalje skrešu državni, budžetski troškovi, proda državna imovina, iako su i glavni ekonomisti MMF-a priznali da je petogodišnje “stezanje kaiša” bio prejak lijek koji je ubio proizvodnju, pojačao nezaposlenost i siromaštvo, a grčki bruto domaći proizvod je doživio pad od 25 odsto. Za vladu u Atini je zahtjev povjerilaca za dalje osjetno smanjivanje penzija, povećanje cijene električne struje i, pored ostalog, povećanje PDV-a na hranu i osnovne potrepštine, “crvena linija” preko koje neće da pređe jer bi, kako je rekao Cipras, to značilo dalje “stezanje kaiša” i dalje guranje zemlje u ionako tešku ekonomsku krizu, nezaposlenost, dalje naglo osiromašenje stanovništva. (RTS)
Slovenija traži rezervni plan
Slovenija je zatražila da se za Grčku utvrdi rezervni plan za izlazak iz evrozone. Grčki ministar finansija Janis Varufakis je Slovencima zamjerio da “nemaju dostojanstva” i da je to “duboko antievropski stav”. Slovenački ministar finansija Dušan Mramor uzvratio je da grčki dug Sloveniji predstavlja srazmjerno u EU najveći “teg” od 2,7 odsto BDP i ukazao na to da Atina jedino razgovara s velikim članicama EU, a male ne pita ni za šta.
Spremni za težak kompromis
Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je da je Atina spremna za “težak kompromis” sa kreditorima koji će možda podrazumijevati nove ustupke, rekao je izvor iz vlade.
-Ako dođemo do izvodljivog sporazuma, čak i ako to bude težak kompromis, mi ćemo prihvatiti izazov zato što je naš jedini kriterijum da izađemo iz krize- kazao je Cipras grčkim zvaničnicima, navedeno je u saopštenju iz vlade, navodi AFP. Atina je juče poslala tim svojih najviših saveznika u Brisel da pokušaju da postignu sporazum kako bi Grčka mogla da vrati dugove.