Vlada Ruske Federacije uvela je embargo na uvoz deset vrsta hrane iz Crne Gore, a te mjere trajaće do 5. avgusta iduće godine. Te mjere je 13. avgusta potpisao ruski premijer Dmitrij Medvedev kao odgovor na odluku Crne Gore da podrži novi paket sankcija EU protiv Rusije zbog ukrajinske krize.
Na „crnoj listi” proizvoda iz Crne Gore su goveđe meso, svinjsko meso, piletina, riblje meso (osim lososa), mlijeko i mliječni proizvodi (osim za posebne namjene u vidu hranljivih terapija i profilaktičke ishrane), povrće (osim sjemenskog krompira, luka, kukuruza za sjetvu i graška za sjetvu), kobasice i slični proizvodi od mesa, prehrambeni aditivi, sir i mliječna mast.
Prethodno je rusko ministarstvo poljoprivrede vladi poslalo predlog liste zabranjenih proizvoda za uvoz iz još sedam zemalja, među kojima su i Crna Gora i Albanija. Prošle godine te zabrane su nametnute za SAD, EU, Norvešku, Japan i Gruziju, pošto su te zemlje zbog krize u Ukrajini uvele Rusiji sankcije.
Zamjenik ruskog premijera Arkadij Dvorkovič prošle sedmice je rekao da vlada razmatra listu zemalja iz kojih će biti zabranjen uvoz, jer je to logično.
– Podrazumijeva se da svi koji su nam uveli sankcije treba da se suoče sa kontramjerama, dakle sa embargom na hranu – rekao je tada Dvorkovič.
Predstavnici crnogorske opozicije oštro su osudili vladinu odluku da uvede sankcije Rusiji, tvrdeći da je to sraman čin, kojim se urušava vjekovno prijateljstvo Crne Gore sa Rusijom i ruskim narodom.
Odluku o uvođenju sankcija Crnoj Gori premijer Dmitrij Medvedev je donio 13. avgusta, a zavedena je pod brojem 842. Njom se dopunjavaju ranije odluke o sankcijama od avgusta prošle i 31. jula ove godine, po kojima SAD, EU i određene druge države više ne mogu da izvoze poljoprivredne proizvode na rusko tržište.
– Pravila za zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda, hrane i sirovina uključenih u listu poljoprivrednih proizvoda, sirovina i hrane čija je zemlja porijekla Sjedinjene Američke Države, zemlje Evropske unije, Kanada, Australija i Kraljevina Norveška na snazi su do 5. avgusta 2016. godine. Poslije riječi Kraljevina Norveška dodaju se Ukrajina, Republika Albanija, Crna Gora, Republika Island i Kneževina Lihtenštajn – navedeno je u dokumentu Vlade Ruske Federacije.
Evropska unija je u saopštenju od 28. jula navela da su države kandidati za pristup EU, kao što su Crna Gora i Albanija, članice Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu poput Islanda, Lihtenštajna i Norveške, kao i Ukrajina podržale odluku Savjeta EU da proširi svoje sankcije protiv Rusije do 31. januara 2016. godine.M.V.
Usvajanje restriktivne mjere nije bila obaveza
Šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič ranije je kazao kako Crna Gora nije morala da podrži sankcije koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog dešavanja u Ukrajini. On je rekao da ne postoji formalna obaveza da se država kandidat pridružuje svim akcijama i političkim stavovima Unije, na šta su iz Vlade Crne Gore kazali da prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju postoji obaveza usklađivanja Crne Gore sa spoljnopolitičkim pozicijama EU.
Međutim, primjera radi, Srbija nije uvela sankcije koje je EU nametnula Rusiji, ali to nije dovelo u pitanje njen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je sa evropskim savezom potpisala aprila 2008. godine.