PLjEVLjA - U želji da očuvaju sjećanje na zajedničku borbu predaka tokom Hercegovačkog ustanaka 1875. godine, žitelji pljevaljskog sela Bobovo i prijepoljskog sela Babine sastali su se na zajedničkom saboru i pobratimili. Bratimljenje je zvanično objavljeno na narodnom saboru održanom prije dva dana u Bobovu. Bobovci i Babinci su poručili da bratstvo između dva mjesta nikada nije ni prestajalo, kao i da nikada neće prestati.
Skup je počeo služenjem parastosa poginulim Bobovcima i Babincima u oslobodilačkim ratovima od turskog okupatora i u Prvom svjetskom ratu. Parastos je služio protojerej-stavrofor Darko Jović.
Dobrodošlicu na narodni sabor prisutnima je uputio predsjednik mjesne zajednice Bobovo Neđo Ćirković. On je naglasio da je bratimljenje Bobova i Babina bila želja njihovih mještana. Predsjednika MZ Babine Dragomir Rovović naglasio je da su veze između Bobova i Babina neraskidive.
-Povezuju nas zajednička prošlost, srpstvo i pravoslavlje. Sastali smo se da se sjetimo naših predaka i da sačuvamo i unaprijedimo naše zajedništvo – naglasio je Rovović i zahvalio Bobovcima koji su nedavno posjetili Babine i dodatno postakli ideju da se dva mjesta pobratime. On je uputio zahvalnost i onima koji su prethodnih godina takvu ideju pothranjivali.
Na saboru u Bobovu, koji će se, kako je najvljeno, održavati i narednih godina priređen je i bogat kulturno -umjetnički program. Pored guslara, među kojima je najsrdačnije pozdravljen Saša Laketić, nastupile su brojne pjevačke grupe iz pljevaljske i prijepoljske opštine, kao i pjevačke grupe sa Romanije. Narodne pjesme su izvodile ženske i muške pjevačke grupe. U programu je učestvovala i etno grupa „Sestre Sandić“ iz Beograda, dok je sa frulom nastupio Ratislav Stanić. Veliku pažnju izazvala je i zdravica Mira Đačića, koji je uputio i čestitku Bobovcima i Babincima povodom bratimljenja.
Skup u Bobovu je protekao uz veliko raspoloženje mještana, kao i uz pohvale inicijativnom i organizacionom odboru, koji se potrudio da sve protekne u najboljem redu.
Inače Bobovci su tokom devetnaestog vijeka, kao i u prvim decenijama dvadesetog dali veliki doprinos oslobođenju pljevaljskog kraja od turske vlasti. Učestvovali su u Hercegovačkom ustanku kao i u sukobu na Vučjem dolu, gdje su pod vođstvom svog bajraktara Filipa Jelovca dobili brojna priznanja za iskazano junaštvo. Naravno, Bobovo je u ratnim godinama od 1875. pa do 1878. godine bilo u potpunosti spaljeno i razoreno od turskih vlasti.
Bobovo je oslobođeno tek 1912. godine.
B. Je.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
