Evropska komisija (EK) objaviće danas izvještaj o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, a u tom dokumentu biće iznijet niz kritika zbog nerješavanja napada na novinare i medije, nedostatka borbe protiv korupcije na visokom nivou i neujednačenog napretka u praksi u pogledu usvajanja zakona i njihove pune implementacije. Posebne kritike su upućene i zbog činjenice da izborni zakoni i dalje nijesu u potpunosti sprovedeni, te da još nije obezbijeđen pravni i politički epilog za brojne navode o neregularnostima u ranijim izbornim procesima.
Komesar Evropske komisije za pregovore o pridruživanju Johanes Han će zvanični izvještaj, nakon što bude formalno usvojen u organima EK, najprije predstaviti u Evropskom parlamentu, a predsjedniku crnogorskog parlamenta Ranku Krivokapiću biće uručen danas poslije podne u Skupštini Crne Gore. Interesantno je da izvještaj neće biti uručen predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, iako je to bila praksa ranijih godina.
Zanimljivo je i da će ove godine novina u izvještaju o napretku biti uvođenje skale od jedan do pet, gdje će jedan biti „nazadovanje na evropskom putu”, dva „nepostojanje bilo kakvog progresa”, tri „određen progres”, četiri „dobar progres” a pet „vrlo dobar progres”. Crna Gora će, pri sadašnjem stanju, dobiti ocjenu tri, koja se odnosi na „određen progres”, prije svega ostvaren kroz jedan nivo rezultata u oblasti sprečavanja korupcije i organizovanog kriminala, kao i kroz strateško usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom. Pohvale za progres upućene su i zbog potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, posebno u vidu odluke da Rusiji budu uvedene sankcije zbog ukrajinske krize.
Prema ocjeni EK, napredak je ostvaren i u poglavljima 16 i 30 (porezi i spoljni odnosi), dok poglavlje osam (konkurencija) i dalje neće biti otvoreno. Crna Gora je dosad otvorila 20 od 35 poglavlja u pregovorima sa EU.
Paket godišnjih izvještaja o zemljama kandidatima za članstvo u EU ove godine će biti predstavljen u novoj formi i pružiće znatno jasniju sliku o napretku u procesu evropskih integracija, a važna novina biće uvođenje ocjena za napredak na skali od jedan do pet.
Iako je osnovni tekst izvještaja o napretku Crne Gore u procesu pridruživanja EU bio završen još polovinom oktobra (kada je prvobitno planirano objavljivanje), on je dopunjavan novim detaljima i informacijama. Prema navodima iz izvještaja, EK je posebno zabrinuta zbog nedostatka mjerljivih rezultata u oblasti sprečavanja pranja novca. Iako je konstatovano da su postojale antikoruptivne akcije u Baru i Budvi, koje su rezultirale hapšenjem jednog broja lokalnih funkcionera, ocijenjeno je da dosad nijesu preduzimane akcije koje bi imali za cilj sprečavanje korupcije na višem nivou.
EK konstatuje i da je tužilaštvo nastavilo da jača svoju ulogu i kapacitete, ali upozorava da ono tek treba da dovede do kraja ranije pokrenute slučajeve. Podvučeno je i da Crnoj Gori kasni sa ispunjavanjem nekoliko važnih mjera u akcionom planu za poglavlja 23 i 24, prvenstveno u pogledu usvajanja jednog broja zakona i primjene administrativnih mjera.
Opšta ocjena, kako je navedeno u izvještaju, jeste da su antikoruptivne aktivnosti u Crnoj Gori dovele do ograničenih rezultata, što uz brojne neriješene napade na novinare i medije navodi na zaključak da su potrebne dodatne aktivnosti kako bi Crna Gora jačala ambijent vladavine prava i poštovanja zakona.
Austrijski list „Der Standard” ranije je objavio da je Crna Gora kritikovana u izvještaju Evropske komisije zbog primjene brutalne policijske sile prema demonstrantima u Podgorici tokom nedavnih protesta. Podsjetimo, crnogorska policija je prvo nasilno uklonila demonstrante ispred parlamenta 17.oktobra, pri čemu su privođeni poslanici Demokratskog fronta i novinari. Uklonjeni su i šatori koje su demonstranti postavili ispred parlamenta. DF je organizovao novi protest 24.oktobra, a policija je i taj skup nasilno razbila. Postoje brojni navodi da su pripadnici policije tom prilikom brutalno i bez ikakvog razloga pretukli veliki broj građana, od kojih mnogi nijesu imali veze sa protestima.
Najvažnije poglavlje u pregovorima EU sa Crnom Gorom jeste poglavlje 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava. Napredak se mjeri na osnovu donijetih odluka, usvojenih zakona i sprovedenih mjera. Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije sadrži i konkretne analize kako je Crna Gora ispunjavala privremena mjerila za poglavlja 23 i 24. Ta mjerila, kao uslovi za napredak u zatvaranju ovih poglavlja, odnose se na rješavanje slučajeva i afera, te jačanje pravne države, a ima ih 83 za oba poglavlja.
Inače, ta poglavlja biće otvorena tokom cijelog pregovaračkog procesa, a zatvorena na kraju. Brisel se odlučio za takav pristup kako se više ne bi događalo da zemlje nespremne ulaze u EU.
M.V.
Od prošlog izvještaja otvorili osam poglavlja
Crna Gora je radila na svim nivoima, temeljno i u kontinuitetu, i očekivanja su da to bude i prepoznato, navela je Snežana Radović, direktor Direktorata za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.
–Od prošlog izvještaja o napretku za Crnu Goru do ovogodišnjeg otvorili smo ukupno osam pregovaračkih poglavlja. To je jedan solidan bilans za jednogodišnji period. Očekujemo da se istakne da smo zaokružili zakonodavni okvir u skoro svim poglavljima pravne tekovine EU. Takođe, očekujemo da se prepozna da smo napredovali i u veoma važnim oblastima koje se tiču vladavine prava, jer smo tu zaokružili zakonodavni okvir – rekla je Radovićeva za RTCG.