Imajući u vidu da je u januaru i februaru bilo 112 predloga za uvođenje stečaja u preduzeća, a da je tokom prošle godine stečaj uveden u 520 kompanija mjesečno se gasi najmanje sto radnih mjesta.
Najveći ceh uvođenja stečaja u kompaniju, ipak, plaćaju radnici koji većinom ne mogu da naplate svoja potraživanja, jer je imovina stečajnog dužnika ili uništena ili stavljena pod hipoteku i prelazi u vlasništvo banke. Sa druge strane, vlasnicima se uglavnom otvaraju nove prilike. Oni nakon uvođenja stečaja u jednu kompaniju bez problema otvore drugu, koju registruju na člana porodice.
Najveći broj stečajeva tokom godine se uvede u mala i srednja preduzeća koja broje ispod sto zaposlenih, dok je nerijedak i slučaj da velike kompanije koje su od strateškog značaja za razvoj države vrlo brzo nakon privatizacije odu u stečaj.
Umjesto otvaranja 40 hiljada novih radnih mjesta, kako je obećao premijer Milo Đukanović, građani su svjedoci sve teže ekonomske situacije i svakodnevnog gašenja preduzeća, zatvaranja fabrika.
Prema riječima nezavisnog poslanika Miloša Konatara, cijela situacija je rezultat pogubne ekonomske politike koju vodi Vlada, a korijeni problema se nalaze u pljačkaškoj privatizaciji.
– U privatizaciji koja je sprovedena mali broj ljudi bliskih vrhu režima, u vidu korumpirane kaste, praktično je za džabe dobio nekad najbolja crnogorska preduzeća sa višemilionskom imovinom, a radnici su ostali obespravljeni, osiromašeni i bez posla. Zato danas ne treba da nas čudi već ozbiljno zabrine zašto je javni dug Crne Gore preko 2,5 milijarde eura i zašto je svaki treći euro u budžetu za ovu godinu pozajmljen – rekao je Konatar.
Da stvar bude ozbiljnija, dok Vlada ove godine planira da nas zaduži za još dodatnih 300 miliona eura, nezaposlenost u zemlji raste, a premijerovih 40 hiljada novootvorenih radnih mjesta obećanih 2006. ostaju samo jedno u nizu praznih predizbornih obećanja i prevara građana.
– Iluzorno je očekivati da će oni koji su kreatori ovako loše ekonomske politike i oni koji su radnike u Crnoj Gori ostavili bez prava na rad, bez posla i prava na život dostojan čovjeka sada raditi u korist građana i rješavati ekonomsku kataklizmu u kojoj se naša država danas nalazi. Crnoj Gori su neophodne promjene na svim poljima. Neoliberalni ekonomski koncept koji sprovodi premijer Đukanović se pokazao kao poguban po našu privredu. Zato je neophodno da država stimuliše nove investicije i otvaranje radnih mjesta, ali ne na način da zaštiti mali broj privilegovanih prijatelja vlasti, već da svi imaju jednake šanse – rekao je Konatar.
On je ocijenio da ako se žele velike i zdrave investicije, ne smijemo imati ministra u Vladi koji u krugovima investitora ima nadimak „gospodin Procenat”.
– Sa tom „gospodom procentima” svih ovih godina Crna Gora je ostala uskraćena za desetine milione eura, a građani za nova radna mjesta koja su nam potrebna. Crna Gora danas ima lošu vlast, koja je glavni krivac za krizu u kojoj se nalazimo. Zato je neophodno da takvu vlast kaznimo na prvim sledećim izborima. Nova vlast treba da usmjeri energiju na poboljšanje uslova života i dobrobit svojih građana, jer moramo vratiti dostojanstvo svim obespravljenim ljudima, žrtvama ove vlasti. Moramo obezbijediti jednake šanse i onima koji žele da rade i onima koji žele da započnu svoj biznis i na taj način građanima otvoriti radna mjesta. Samo kada ovi uslovi budu ispunjeni, Crna Gora će biti u mogućnosti da napreduje i da se razvija kao prosperitetna evropska država – zaključio je on.
B.Ma.
IRF da se uključi
Konatar je kazao da Investiciono-razvojni fond preko kojeg se sredstva moraju uložiti u malu i srednju proizvodnju, tj. prvenstveno u otvaranje novih radnih mjesta, treba konačno aktivno da se uključi.
– Nažalost, do sada smo bili svjedoci da je IRF, umjesto stimulisanja onih koji tek počinju svoj biznis i otvaraju nova radna mjesta, kredite davao netransparentno i nerijetko po političkoj liniji. Krediti su često davani i onim preduzećima bliskim vlastima, koji su bez problema te kredite mogli dobiti u komercijalnim bankama, dok je običan građanin kao preduzetnik ostajao kratkih rukava. Ove stvari se u budućnosti ne smiju dešavati – istakao je Konatar.