Priredio: dr Vukić Ilinčić
Profesor Zoran Lakić boravio je i u Poljskoj 2007. godine, i to u vrijeme obilježavanja 750. godine od osnivanja grada Krakova: „Ove godine i ovih dana Krakovo obilježava 750 godina svoga postojanja. Jubilarna atmosfera može se primijetiti golim okom; grad djeluje svečano – i danju i noću. Brojni turisti ga postepeno osvajaju. Očekuju da će ih ove godine biti više miliona i još više nego ikada do sada. Organizovani su i brojni festivali; jedan od najraznovrsnijih i najmasovnijih je festival poljskih Jevreja – iz dijaspore. Među učesnicima smo sreli grupu mladića iz Novog Sada i dječaka iz Batajnice. Pozorišni život sa desetak pozorišta ima zapaženu ulogu. Muzička scena sa raznim koncertima daje ovom gradu poseban muzički kolorit. Djeca daju svojevrstan doprinos – na trgu ispred gradske galerije u kojoj je otvorena izložba njihovog najpoznatijeg slikara, pokazuju svoje likovno umijeće. Čovjek se mora upitati da li su to zaista dječji radovi. Naši ljubazni domaćini – univerzitetski profesori dr Grežina i dr Kazimir – Kazek Augustinek – ulažu veliki napor da nam objasne „sve što je Krakov bio nekad i sad“.
U ovoj jubilarnoj godini Krakov je domaćin Prvog kongresa inostranih naučnika koji se bave proučavanjem bogate istorijske prošlosti ovoga naroda i ove zemlje, koja je danas uvaženi član Evropske unije. Došlo je preko 450 učesnika iz svih krajeva svijet, čak iz preko 40 zemalja. Među njima, po kazivanju profesora Anđela Novaka, jednog od važnih organizatora kongresa, bilo je čak 200 akademika. U svakom slučaju, zaista vrlo reprezentativni naučni skup. Nauku Crne Gore predstavljali su prof. dr Tomislav Žugić sa saopštenjem – Jugosloveni u Aušvicu (Osvenćinu) i akademik Zoran Lakić sa referatom – Uloga jugoslovenskog ambasadora u Njemačkoj dr Iva Andrića u spasavanju 2.000 vrhunskih poljskih intelektualaca u Drugom svjetskom ratu. Poljska istoriografija još nije obradila ovu temu, a ni jugoslovenska.
Inače, organizacijom Prvog kongresa inostranih naučnika koji se bave proučavanjem istorije Poljske, domaćini su željeli da saznaju kojim se to poljskim temama bavi savremena svjetska istorijska nauka. U okviru panel rasprava vođen je poučan dijalog o temama savremenog doba: odnos politike i nauke, dijalog u istoriji, istoriografija u dijalogu, zatim mediji i istorija. Posebnu pažnju zaslužuje debata o evropskoj nauci, odnosno da li je takva kvalifikacija, u stvari, ideologizacija nauke. Evropska istorija odavno postoji, ali je pitanje postoji li sinteza evropske istoriografije ili je to prosti zbir nacionalnih istoriografija, odnosno nauka u cjelini. Pri tome je sasvim jasno da nauka nema ni otadžbinu, niti domovinu; ona nema granica. Ona prosto – jeste ili nije, što zavisi od njenog odnosa prema istini.
Malo znaju o našim nevoljama u poslednje dvije decenije, posebno o Crnoj Gori. Iščuđavaju se kako to na našim ličnim kartama piše da smo iz državne zajednice Srbija – Crna Gora, a na pasošu iz Savezne Republike Jugoslavije. Kad smo čekirali avionske karte za Podgoricu, na bagažu su napisali Titograd. Znaju da smo punu godinu dana nezavisna država i misle da nas ima 5-6 miliona.
Danas Krakov ima stanovnika koliko dvije Crne Gore, imali su i vojvodstvo organizovano kao država, ali ne razmišljaju o posebnoj državi. Dobili smo aplauz kada smo se predstavili kao jugoslovenski istoričari iz Crne Gore. Željeli bi da o svemu mnogo više znaju. Možda će nas i pozvati da im govorimo na temu eks Jugoslavija – nekad i sad... Ranije smo odsijedali u luksuznim hotelima, poput Krakovije, pili skupa domaća i strana pića, naručivali bifteke kao glavno jelo, sladili se skupocjenim slatkišima. Sada smo zadovoljni i sa ćevapom – neke vrste palačinki sa sirom – u kakvoj kafani koju smo ranije nazivali prčvaricom. Teško da možemo izdržati cijenu kafe – veću od dva eura, u protivvrijednosti u zlotama. Ne znaju šta se to sa nama desilo, ali znaju kako je kod njih standard danas 50 odsto veći... I oni i mi smo bili u tranziciji. Vremena su se promijenila. Oni su se sabirali, zato su i mogli organizovati reprezentativni kongres naučnika koji se bavi istorijom Poljske. Mi smo se, pak, dijelili. I jedni i drugi doživjeli smo promjene. Samo oni – na bolje, a mi iz eks Jugoslavije na gore, da gore zaista ne može biti“, ne bez gorčine zaključuje akademik Lakić.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.