Vlada Crne Gore povećala je za 20 odsto primanja diplomatsko-konzularnim predstavnicima koji rade u opasnim ili klimatsko teškim uslovima, iako trenutno nijedan diplomata nije angažovan u takvim područjima. Uredbom Vlade diplomatama se daje „dodatak na dodatak” koji im sleduje po osnovnu zarada za troškove života za vrijeme rada u diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Posebni dodaci na zaradu, zavisno od zemlje prijema, kreću se od nešto manje od 600 do preko 800 eura, što znači da će zarada nekom budućem crnogorskom diplomati biti veća za oko 150 eura.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija za „Dan” je saopšteno da u ovom trenutku nijedan od članova diplomatsko-konzularnih predstavnika ne radi u posebnim uslovima.
Uredbom o posebnom dodatku na zaradu, posebnim naknadama troškova i drugim primanjima za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnom predstavništvu definisani su uslovi za ostvarivanje prava na poseban dodatak na osnovnu zaradu, posebne naknade troškova i druga primanja zaposlenih u službi vanjskih poslova. Ona se ne odnosi na lica koja obavljaju administrativno-tehničke, pomoćne i druge poslove u diplomatskom i konzularnom predstavništvu Crne Gore u inostranstvu.
– Poseban dodatak na osnovnu zaradu zaposlenog za vrijeme rada u diplomatsko-konzularnom predstavništvu određuje se množenjem bruto osnovice za obračun troškova života u državi prijema i posebnih radnih uslova (u daljem tekstu: bruto osnovica za obračun troškova života) i indeksa prilagođavanja troškova života i isplaćuje se mjesečno – navedeno je u uredbi.
Vlada je na poslednjoj sjednici odlučila da diplomatsko–konzularnim predstavnicima, koji vrši poslove u posebnim uslovima, pored ovog dodatka, pripadne i poseban dodatak na zaradu, u iznosu do 20 odsto posebnog dodatka iz stava 1, člana 6 uredbe. Precizirano je da odluku o visini dodatka donosi ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, uz prethodno pribavljenu saglasnost resora finansija.
Indeks prilagođavanja troškova života određuje se prema indeksu troškova života koji utvrđuje nadležni organ Organizacije Ujedinjenih nacija.
Prema saznanjima „Dana”, dodatak na zaradu diplomatskom predstavniku u Austriji iznosi 749 eura, u Belgiji 728, Bosni i Hercegovini 596, Francuskoj 765 i Hrvatskoj 631. Za Italiju je dodatak 721 euro, Makedoniju 576, Njemačku 728, Rusiju 749, Sjedinjene Američke Države 924 američkih dolara. Diplomate u Sloveniji dobijaju 631 euro, u Srbiji 596, Velikoj Britaniji 519 funti, Švajcarskoj 1.233 franaka, Grčkoj 652 eura i Albaniji 596.
Za Argentinu je određen dodatak od 870 dolara, Egipat i Indiju po 850 dolara, Bugarsku 638 eura, a Japan 128.382 jena. Posebni dodatak za rad u Kini je 666 eura, koliko i u Mađarskoj i Slovačkoj, u Rumuniji 638, Turskoj 631, Španiji 680 eura, a u Švedskoj 6.812 kruna.
Pravo na ove dodatke ostvaruju diplomate i namještenici koji poslove obavljaju u posebnim uslovima.
– Posebni uslovi su rad u opasnim područjima, rad u teškim klimatskim ili drugim uslovima – precizirano je Zakonom o vanjskim poslovima.
Predsjednik podgoričkog odbora Radničke partije Radovan Tošković ocijenio je u izjavi za „Dan” da je mjesto diplomatsko-konzularnog predstavnika već određeno za nekog politički podobnog pojedinca, zbog čega mu je unaprijed povećana plata.
– Ako već povećavaju plate, trebalo bi da saopšte kakva je sprema potrebna za to mjesto. Da li su to ljudi ratnici, kakve karakteristike imaju, pa su tako specijalni i kolika je njihova osnovna plata – navodi Tošković.
On smatra posebno upitnom odrednicu – teški uslovi u kojima rade diplomate, navodeći da se takvo „zakonodavstvo” ne primjenjuje na crnogorskim radnicima.
– Šta je sa ljudima koji su radni vijek proveli u firmama u kojima su otežani uslovi rada, kao što su Željezara, Boksiti, Kombinat aluminijuma, a koji imaju male plate, nemaju stan i narušeno im je zdravlje – pitao je on.
I poslanik Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak smatra da Vlada već nekoga ima u planu za ova diplomatska mjesta, kojeg, kako navodi, „treba malo bolje uhljebiti od prosjeka zarad nekih njima znanih zasluga”.
– Bolje bi bilo da racionalizuju diplomatsku mrežu, nego što pare poreskih obveznika troše na uhljebljenje onih koji vrlo često nijesu nikakve karijerne diplomate već su iz nekih praktičnih razloga poslati u diplomatiju – izjavila je Bošnjak za „Dan”.
Ona je zapitala šta će Crnoj Gori dva predstavnika u Beču „od kojih ne možete dobiti podatak ni o strukturi ni o tačnom broju naših ljudi”.
– Sve je to velika improvizacija, uostalom kao što je skoro sve što ova vlast radi – navela je ona. A.T.
Država plaća
Zaposlenima u diplomatsko-konzularnom predstavništvima pripada i naknada dijela troškova za školovanje djece, u predškolskim, osnovnim i srednjoškolskim javnim obrazovnim institucijama, u iznosu od 70 odsto od ukupnih troškova školovanja, za svako dijete.
– Ukoliko iz opravdanih razloga u državi prijema nije moguće školovanje djece u javnim obrazovnim institucijama, uz prethodno pribavljenu saglasnost generalnog sekretara, zaposlenom se može odrediti naknada dijela troškova za školovanje djece u privatnim obrazovnim institucijama, u iznosu od 50 odsto od ukupnih troškova školovanja, za svako dijete – navodi se u dokumentu Vlade.
Odluka ne čudi
Član Upravnog odbora Pokreta za neutralnost Vladislav Dajković smatra da u zarobljenoj državi i zarobljenim institucijama podatak da su diplomate dobile povećanje plate zbog rada u opasnim sredinama uopšte ne čudi.
– Definicija pravne države suspendovana je onog momenta kada je brat Milo dao bratu Acu deset miliona eura iz državne kase. Dakle, ne iz svog, već iz džepa građana, stoga su ovakve odluke zapravo logičan slijed događaja – kazao je Dajković u izjavi za „Dan”, naglašavajući da vlast umjesto da otvori radna mjesta, povećava zarade na fantomskim radnim mjestima na kojima će se sigurno naći partijski kadrovi.