Ukoliko birač nakon glasanja na biračkom mjestu ostavi poziv za glasanje, predsjednik biračkog odbora dužan je da taj papir odloži na posebno mjesto i da se ne iznose sa glasačkog mjesta dok traje glasanje, predviđeno je amandmanima Radne grupe za unapređenje podzakonskih akata Državne izborne komisije.
– Na prethodnim izborima građani su prijavljivali da su glasači na biračkom mjestu ostavljali pozive za glasanje, koji su kasnije iznošeni iz prostorija kako bi određeni predstavnici političkih partija vodili evidenciju o izašlim glasačima. Kako bi se spriječio pritisak na glasače i obezbijedila zakonitost izbora neophodno je ovakvu situaciju preduprijediti usvajanjem predloženog amandmana – navodi se u obrazloženju.
Radna grupa, koju su formirali MANS, Centrar za građansko obrazovanje i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, predložila je i da se uvede obaveza da se ako jedno lice biračkom odboru dostavi više zahtjeva za glasanje putem pisma, to posebno konstatuje u zapisniku o radu biračkog odbora. U zapisnik, kako je predloženo, treba da se unesu i informacije o identitetu lica koje je donijelo zahtjeve, jedinstveni matični broj, broj ličnog identifikacionog dokumenta i naziv organa koji je izdao ličnu kartu ili pasoš.
– Pomenutim amandmanom se precizno definiše postupanje u slučaju da jedno lice biračkom odboru dostavi više zahtjeva za glasanje putem pisma. Na način predloženim ovim amandmanom se žele smanjiti mogućnosti zloupotreba prava za glasanje putem pisma. Postojećim aktom ovo pitanje se precizno ne definiše – ukazuje se u obrazloženju.
Predloženo je i da se podzakonskim aktima DIK-a definiše da podnosilac prigovora zbog povrede biračkog prava ima pravo da učestvuje u radu komisije prilikom njegovog razmatranja.
– Poziv za prisustvo na sjednici DIK je dužna dostaviti podnosiocu prigovora najkasnije četiri sata prije održavanja sjednice. U postupku razmatranja prigovora, DIK je dužna sprovesti posebni ispitni postupak, kada utvrdi da je to potrebno radi utvrđivanja odlučnih činjenica i okolnosti koje su od značaja za odlučivanje o prigovoru, kao i kada to zatraže najmanje tri člana stalnog sastava komisije – piše u pripremljenim amandmanima.
U obrazloženju se ukazuje da postupak utvrđivanja činjeničnog stanja za podnijete prigovore o povredi biračkog prava nije razrađen nijednim pravnim aktom. Upozorava se da to ostavlja prostor za političko odlučivanje.
– Praksa je pokazala da je prilikom razmatranja prigovora jedino korišćen instrument uvida u zapisnik o radu biračkog odbora. Odluke su nerijetko donošene preglasavanjem po osnovu političkih interesa, što ne doprinosi izgradnji povjerenja u izborni proces – napominje se u obrazloženju.V.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.