Iako je od Kotora udaljeno samo 17 kilometara, ribarsko mjesto Bigova i ovu turističku sezonu dočekalo je bez vodovodne i kanalizacione mreže, pa se vodosnabdijevanje u 21. vijeku odvija putem cisterni, dok kanalizacija funkcioniše po principu septičkih jama.
– Vodom se snabdijevamo iz cisterni, jer u Bigovi ne postoji vodovodna mreža. Međutim, kotorski „Vodovod“, koji doprema vodu za sva sela u Grblju, a ne samo za naše, ne može da stigne da podmiri sve potrebe mještana, budući da voda još nije isporučena onima koji su se u julu prijavili. Jedna cisterna vode od osam kubika košta osam eura, a mi je plaćamo po povoljnijim cijenama. Samostalno održavamo septičke jame i tu nemamo problema. Problem koji se proteže već treću godinu jeste havarija na kanalizacionom sistemu Kotor–Trašte, tačnije fali 200 metara cijevi, a fekalni sadržaj se i dalje izliva u more posred zaliva Trašte, saopštio je za „Dan“ Stanko Lazarević, predstavnik Mjesne zajednice Bigova–Glavatičići.
On je ocijenio da prirodni ambijent u tom dijelu opštine još nije narušen, iako su izgrađeni brojni objekti, dok su za čisto more zaslužne jake morske struje što je, uz mir koji tamo vlada, pravi mamac za turiste.
U Bigovi, gdje stalno živi stotinak mještana, gosti su najčešći Rusi, mada ih ima manje nego lani.
– Kapaciteti Bigove su oko 500 kreveta i, prema prijavama, sada ima nekoliko procenata turista manje nego lani. Osim dva postojeća restorana, i samo jedne prodavnice, ne možemo se pohvaliti da smo ove godine goste dočekali novim sadržajima – navodi Lazarević.
On smatra da bi komunalna higijena mogla biti bolja, a problem je u tome što su kontejneri udaljeni skoro kilometar od centra sela. Ekipe Komunalnog održavaju kontejnere, a budući da do sela vodi uzak put koji nije dostupan kamionima tog preduzeća, mještani predlažu da se angažuju manja vozila i u selu postave manje posude za smeće.
– U centru sela nemamo kontejner i baš danas ćemo da čistimo malu deponiju koja se iz tog razloga i stvorila. Turisti s jahti ostave kese smeća, jer su primorani negdje da odlože otpad, ne mogu ga vraćati nazad. Mještani smeće nose u kontejnere. Postoje dvije stanice – jedna je na početku sela, a druga u vikend naselju, tako da kontejnera zapravo ima dovoljno, ali je problem što su daleko. Zbog toga smatramo da barem tokom sezone mora postojati manji kontejner ili kante u centru Bigove – ističe Lazarević.
Ni Bigovu nije zaobišao trend privatizacije ponti, zbog čega je MZ uputila zahtjev JP Morsko dobro da se dio rive, od restorana prema vikend naselju, spoji betoniranjem i postane šetalište, kao i da se postavi rasvjeta.
– U tom dijelu su sada male ponte koje se privatizuju. Riva je u solidnom stanju, mada su i ona i mulo zreli za sanaciju, jer su ronioci podvodno snimili rupe koje su se otvorile i saopštili da to treba hitno sanirati, kao i pristaništa. Trudimo se sami da ih održavamo, ali ne možemo, pa smo tražili pomoć od Morskog dobra, čiji su predstavnici izašli na lice mjesta i sagledali situaciju – kazao je Lazarević.
On dodaje da se zbog nedostatka sopstvenih prostorija, aktivisti mjesne zajednice okupljaju u prostoriji stare prodavnice čiji vlasnik je privatna firma.
– Pitanje je dokad ćemo moći da koristimo taj prostor, jer je to vlasništvo preduzeća „Južni Jadran“, koje je kasnije kupila „Cijevna komerc“. Svake godine tražimo od Opštine da nam obezbijede prostor, na primjer gradnjom nekog montažnog objekta koji bi bio primjeren ambijentu, ali do danas se to nije realizovalo – istakao je Lazarević, dodajući da je saradnja MZ sa ostalim mjesnim zajednicama u Grblju korektna.
B.M.
Struje ne fali
Svijetla tačka u životu Bigove jeste elektrosnabdijevanje, pri čemu treba zanemariti kratkotrajne ispade s mreže. Pohvale stižu i na račun Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, čijim je programom realizovano postavljanje solarne javne rasvjete duž ceste. Trenutno su aktuelni radovi na košenju trave i rastinja duž magistralnog puta.
– Svi radovi koji se izvode, kasno se realizuju, jer se, primjera radi, rastinje duž puta za Bigovu kosi tek početkom avgusta. Smatram da to treba ranije da se radi jer je sada već velika frekvencija saobraćaja – smatra Lazarević, uz podsjećanje da u Bigovi već drugu sezonu radi info punkt Turističke organizacije Kotor.
Bogati ribom
Mještani Bigove van sezone se uglavnom bave ribarstvom, uz korišćenje tradicionalnih alata, mreža i parangala.
– Naše more je bogato ribom, a lovimo sve vrste, od bukve, škrpina, barbuna, orade, zubaca, do hobotnice, jastoga i drugih. Imam stalnog kupca već duži niz godina. Problem je uhvatiti ribu, a nije je problem prodati – kaže Lazarević.