Uoči današnje predaje izborne liste predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović poručio je da ta stranka u narednom periodu kao potencijalne partnere vidi prozapadno orijentisane partije. Lista će biti, kako je istakao, reprezentacija Pozitivne. Odgovarajući na prozivke za političku korupciju, Pajović je poručio da optužbe stižu sa adresa onih koji su duboko ogrezli u njoj i koji to kažu na osnovu vlastite savjesti.
O nosiocu će odlučivati Glavni odbor Pozitivne, ali razumno je da će nosilac liste biti predsjednik partije. Lista će biti predata sjutra i radujem se predstojećem predstavljanju zvanične reprezentacije Pozitivne Crne Gore.
● Koga vidite kao potencijalne koalicione partnere Pozitivne Crne Gore, prije ili poslije izbora? Da li su to DPS i Socijaldemokrate Crne Gore?
– Reći ću vam ko nisu naši potencijalni koalicioni partneri. To nisu, a u skladu je sa našom jasnom političkom orijentacijom, stranke koje i dalje dovode u pitanje državnost i zapadni kurs države. I vi i ja, kao i građani, znamo koje su to partije danas. Sve ostale partije koje su na prozapadnom kursu, kao i kursu odbrane crnogorske državnosti, naši su potencijalni partneri. I da, u tom smislu, pored ostalih, to su DPS i SD, uz jedan veliki problem. Naime, od obje ove partije Pozitivnu razlikuje činjenica da smo mi ljevičari, a oni liberali, a u slučaju SD neoliberali. Dakle, mi želimo, kao što sam naveo, veći stepen državne intervencije u ekonomiji, a ove dvije partije čvrsto, da ne kažem slijepo, vjeruju u moć slobodnog tržišta.
● Već nekoliko mjeseci ste na čelu parlamenta, a vaši funkcioneri su u Vladi. Kako vidite ocjene da za to vrijeme praktično ništa nijeste konkretno uradili na stvaranju uslova za fer i slobodne izbore u oktobru?
– Reći ću vam šta sam ja uradio u parlamentu i javnom djelovanju. U teškoj situaciji održao sam stabilnost rada parlamenta, uz podršku svih poslaničkih grupa. Podsjetiću da nije bilo bojkota bilo koje grupe ili bilo kojeg pojedinca tokom rada parlamenta. Obezbijedio sam parlamentarni dijalog. Konkretno, u vezi sa izborima formirao sam odbor za kontrolu i nadzor izbornog procesa. Pažljivo pratim rad ovog tijela i zadovoljan sam rezultatima. Potpisao sam sporazum o saradnji sa civilnim društvom i obezbijedio podršku u kontroli izbornog procesa. Potpisao sam protokol o saradnji sa lokalnim parlamentima, sa ciljem jačanja njihovih administrativnih kapaciteta, dobrim dijelom u cilju unapređenja izbornog procesa. U saradnji sa međunarodnim partnerima ukazivao sam na slabosti u izbornom procesu i insistirao na rješavanju ovih problema. Možda vama to izgleda malo, ali to je najviše što je u ovom dijelu moglo biti urađeno za dva mjeseca. Svakom vidljivom pomaku prethodi mnogo priprema, procedura i prevazilaženja prepreka, i volio bih da to građani znaju, i ja ne mislim da je to malo, naprotiv. Moj prethodnik koji je na čelu parlamenta bio 13 godina, upravo je na tom planu uradio znatno manje. Dakle, imao je sve mehanizme koje i ja imam, a ništa uradio nije na pospješivanju izbornog procesa. Danas je jako glasan kada je riječ o kontroli izbornog procesa. Prema tome, ako sam ja uradio deset puta više za par mjeseci nego moj prethodnik za 13 godina, procijenite ko je radio malo i/ili nedovoljno.
● Vaš komentar navoda da je Pozitivna Crna Gora od januara ove godine dio političkog aranžmana koji je nastao političkom korupcijom?
– Te priče su jednostavno sramne i dolaze od sramnih ljudi. Dakle, bez zadrške vam direktno kažem da ljudi koji to govore obraza nemaju. Zašto oni to tvrde? Iz dva razloga. Prvi je, oni sude meni po mjeri vlastite savjesti. Dakle, da su oni bili u mom položaju uzeli bi novac, pa vjerovatno smatraju da sam i ja uzeo. Prema tome, kada me optužuju za političku korupciju, oni zapravo govore o sebi, a ne o meni. Drugo, oni koji su najglasniji u tim optužbama duboko su uvučeni u korupciju na svim nivoima godinama unazad. To je standard njihovog ponašanja, pa logično smatraju da ću se i ja ponašati kao oni. U tome je problem dakle. Šta je istina? Jednostavno, Pozitivna nije dozvolila da rušenjem Vlade promijenimo spoljnopolitički kurs i pokleknemo pred namjerama finansijera tog manipulativnog pokušaja okupljanja nezadovoljnih građana. Jednako, nismo htjeli da razmišljamo o mogućnosti rušenja Vlade koje bi za posledicu imalo ugrožavanje crnogorske državnosti. Konačno, naš je stav da su promjene potrebne, ali one moraju biti legitimne i moraju se desiti na izborima, a ne anarhijom i uličnom stihijom. To je jednostavna istina, i ništa drugo. To nije bila laka odluka, ali jednako iskreno, ako moramo da biramo između rušenja države i napuštanja kursa ka civilizovanim demokratijama, ili odbrane ta dva principa, uvijek ćemo izabrati ovo drugo, sviđalo se to nekom ili ne. Oni zlonamjerno to zovu korupcijom, a ja to zovem patriotizmom. Ako je to za njih isto, za mene nije.
M. VEŠOVIĆ
Promjene svima potrebne
● Šta će biti ključne poruke građanima u izbornoj kampanji Pozitivne?
– Prva poruka je da su nam svima potrebne promjene. Pri tome jasno naglašavam da promijeniti ne znači sve srušiti i uništiti, pa krenuti iz početka. Dakle, treba sačuvati pozitivne stvari naše politike i našeg društva, njih razvijati, a sve što je loše odbaciti ili mijenjati. Druga poruka je da te promjene ne smiju da naruše državni integritet i zapadni kurs Crne Gore. Za nas su to podrazumijevajuće i nepromjenljive konstante. Treća poruka, umesto tiranije slobodnog tržišta i profita treba nam aktivna uloga države u ekonomskoj politici. Neoliberalna ekonomija učinila je mnogo toga lošeg našem društvu, a država sa druge strane ima mnogo mogućnosti da interveniše u podsticaju malog i srednjeg preduzetništva svojih građana. Četvrto, moramo vratiti solidarnost i socijalnu pravdu kao temelje na kojima gradimo budućnost. Svaki građanin stariji od 40 godina pamti vrijeme kada smo kao društvo i pojedinci bili znatno osjetljiviji na ljude oko sebe i to su vrijednosti koje smatramo dragocjenim i želimo da ih njegujemo. Ove poruke su zapravo principi na kojima je Pozitivna osnovana, i mi nećemo od toga odustajati.
Legitimno da odluku o NATO-u donesu i građani
● Jeste li saglasni da pitanje eventualnog članstva Crne Gore u NATO treba rješavati na demokratskom referendumu?
– Pozitivna Crna Gora je za NATO integracije, i mi smo to mnogo puta jasno rekli. Davali smo i dajemo doprinos NATO integracijama u najvećoj mogućoj mjeri svakodnevno. Naprosto, za nas je NATO najbolji način da se u Crnoj Gori, koja u prosjeku ratuje svakih 50 godina, dugoročno obezbijede mir i stabilnost. Razumijemo da postoje građani koji misle drugačije, i mi poštujemo njihov stav. Prema tome, politički, legitimna su oba stava. U Skupštini Crne Gore odlučiće se o tome kako ući u NATO, odnosno da li će to biti na referendumu ili odlukom parlamenta.
U susret izborima 16. oktobra „Dan” će u narednom periodu objavljivati intervjue sa predstavnicima izbornih lista