U proteklih skoro tri mjeseca u rejonu opštine Nikšić požari su uništili na stotine hektara šume, niskog rastinja, kao i imanja domaćinstava u udaljenijim selima. Pripadnici Službe zaštite i spasavanja tokom jula, a posebno u avgustu, dnevno su imali i do petnaest intervencija, uglavnom van gradske zone i trudili su se da spasu objekte. Prema njihovim podacima, u julu, pa do 27. avgusta, imali su više od 400 požara, a onda je kiša krajem prošlog i početkom ovog mjeseca smirila situaciju. Međutim, šteta koju je pričinila vatrena stihija teško da će se moći ikada procijeniti, a u pojedinim selima, kao što su Podbožur i Klenak požari su doveli u pitanje opstanak stočara i njihovih stada. Vlasnik porodične farme koza „Miljanić“ u Podbožuru Radivoje Miljanić kaže da je u tom rejonu požar bijesnio više dana, a zbog uništenog imanja bio je prinuđen da dio stada izmjesti. Na njegovoj farmi je oko 250 grla koza, a drže i krupnu stoku koja je ostala bez ispaše.
– Na imanju koje koristim izgorelo je oko hiljadu hektara, a u susjednom selu Klenak sigurno blizu 800. Svi smo bili u nevolji i nemoćni da bilo šta uradimo, jer su vremenske prilike bile takve da se požar brzo širio i bukvalno gutao sve pred sobom. Priplodnu stoku sam izmjestio iz Podbožura, a na farmi su ostale koze koje su uglavnom na jaslama – priča Miljanić i dodaje da su mu komšije iz sela Smrduša ustupile imanja kako ne bi morao izmještati stado koza.
Za požare u rejonu Podbožura i Kamenskog utvrđeno je da su podmetnuti, a jedno lice je zbog toga uhapšeno i krivično procesuirano, kao i, kako saznajemo, još jedno zbog podmetanja požara u dijelu Golije. Miljanić ipak smatra da te kazne neće biti dovoljne da se iste ili slične situacije više ne dogode.
– Neophodni su nam mnogo veća zaštita i mnogo oštrije kazne kako se takve osobe i oni koji imaju slične namjere nikada više ne bi usudile ni da pomisle da negdje podmetnu požar. Ne govorim to zbog sebe, već i zbog ostalih koji žive u selima udaljenim od grada, a konkretno u Podbožuru i Kamenskom bilo je ugroženo oko 30 domaćinstava i svi su ostali drva za ogrijev, a problem je i ispaša stoke. Pitanje je šta ti ljudi sada da rade – naglašava Miljanić.
On ističe da je od Ministarstva poljoprivrede dobio pomoć od dvije hiljade eura, na šta je veoma zahvalan, kao i na tome što su vatrogascima poslali avionsku pomoć u gašenju požara. Opštinska komisija, kako kaže, samo je napravila zapisnik koji je proslijedila resornom ministarstvu.
Požari su tokom jula i avgusta bukvalno desetkovali šumu i u Banjanima. Brdo Stražište nije uspjelo ni da se oporavi od požara 2012. godine, a novi je u potpunosti uništio cijeli lokalitet. Vatrogasci i mještani više dana borili su se i sa požarom u selu Duga, koje je petnaestak kilometara udaljeno od Nikšića. U tom mjestu izgorele su dvije štale Radomira Đorojevića. Od požara nije bilo pošteđeno ni brdo Trebjesa koje je zaštićeni predio, a vatra u tom rejonu je podmetana pa su vatrogasci organizovali danonoćna dežurstva. Župske šume su takođe bile zahvaćene požarom i to u dijelu Štitova i Luka.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Župa nikšićka Dragoljub Radulović ističe da, srećom, ti požari nijesu bili velikih razmjera. Radulović podsjeća da je najkvalitetnija šuma u ovom rejonu izgorela 2012. godine.
– Štitovo je tada bukvalno uništeno i ko zna da li će se i kada uopšte moći obnoviti. Smatramo da se moraju naći neki drugačiji modeli zaštite jer konkretno najudaljenija kuća u Župi od grada je udaljena 25 kilometara, a dok vtarogasna služba dođe po pozivu, sve može da izgori. Stoga je Savjet odlučio da u Župi osnuje dobrovoljno vatrogasno društvo o čemu ćemo, nadam se, već narednih dana razgovarati sa predstavnicima nikšićke Službe zaštite i Direktorata za vanredne situacije – kaže Radulović dodajući da predlažu i da tokom ljetnje požarne sezone u mjestima poput Župe konstatno boravi po jedna ekipa vatrogasaca.B.B.
Bez planova za sprečavanje rizika
U Ekološkom pokretu (EP) „Ozon“ smatraju da kao društvo još uvijek nijesmo u potpunosti svjesni posledica požara koji u najvećem broju slučajeva izaziva ljudski faktor. Na osnovu i te kako vidljive štete na ekosistemu, kaže direktor „Ozona“ Aleksandar Perović, moguće je projektovati i ekonomsku, ali u prvi plan treba istaći negativan uticaj na životnu sredinu u kontekstu kvaliteta vazduha, adaptacije na klimatske promjene, odnosno opasnosti po ljudsko zdravlje.
– Jasno je i da su najodgovorniji oni koji vrše ključne funkcije u institucijama sistema, nadležnim za ovu problematiku. Ponavljamo stalno da je potreban strateški pristup ovome, što podrazumijeva postojanje planova za sprečavanje rizika od požara. Međutim, očigledno lokalne uprave nijesu sposobne da odgovore na ovaj izazov. Potrebna je dobra saradnja i komunikacija izvršne i sudske vlasti jer je kaznena politika najefikasnija edukacija u sistemima koje karakterišu kulturološke i društvene devijacije – naglašava Perović.