Ministarstvo finansija nije saglasno da lokalne samouprave uvedu komunalnu naknadu kao novi namet iako je propisuje Zakono o komunalnim djelatnostima. Kao razlog se navodi da prethodno treba izvrši reformu politike u okviru naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i naknade za puteve.
Zbog takvog mišljenja Ministarstva finansija Ministarstvo održivog razvoja prihvatilo je da sačeka konkretne poteze u cilju najavljene reforme kako ne bi narušavalo poslovni ambijent te ne daju saglasnosti opštinama da uvedu naplatu komunalne naknade. Sada se postavlja logično pitanje da li Vladini resori mogu mišljenjima i uvažavanjem mišljenja da suspenduju zakon.
Novi namet na lokalnom nivou trebalo je da zaživi 1. januara ove godine, a na osnovu kojeg bi svi vlasnici stambenog i poslovnog prostora, garaža, pomoćnih i montažnih objekata plaćali komunalnu naknadu po kvadratu nekretnine. Prihod koji se skupi kroz komunalnu naknadu lokalne samouprave će koristiti za finansiranje zajedničke komunalne potrošnje – za atmosfersku kanalizaciju, uređenje parkova, dječjih igrališta, autobuskih stajališta, za javnu rasvjetu, održavanje opštinskih puteva, korita vodotoka, parkinga, javnih toaleta i azila za napuštene životinje.
-Članovom 58 stav 8 Zakona o komunalnim djelatnostima predviđeno je da jedinice lokalne samouprave propisuju uslove, način, rokove i postupak plaćanja komunalne naknade, uz prethodnu saglasnost Vlade. Ministarstvo održivog razvoja je, shodno procedurama za dostavljanje materijala Vladi na saglasnost, tražilo mišljenje Ministarstva finansija za svaki predlog odluke koje je dobilo od jedinica lokalne samouprave. U dobijenim mišljenjima, generalni stav Ministarstva finansija je da, „sa aspekta uticaja na poslovni ambijent, nije saglasno sa predlogom odluke i uvođenjem komunalne naknade, dok se prethodno ne izvrši reforma politike u okviru naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i naknade za puteve”. Uvažavajući ovakvo mišljenje, a imajući u vidu cjelokupnu situaciju sa prihodima koje lokalne samouprave ostvaruju, Ministarstvo je prihvatilo da sačeka konkretne poteze u cilju najavljene reforme kako ne bi narušavalo poslovni ambijent-saopšteno je iz Ministarstva održivog ravoja na čijem je čelu Pavle Radulović.
Oni navode da očekuju konkretne rezultate u pogledu reformi navedenih u mišljenjima Ministarstva finansija, kako bi nastavilo sa procedurom obezbjeđivanja saglasnosti u vezi opštinskih odluka o komunalnim naknadama.
-U tom slučaju, a u zavisnosti od spremnosti opština, može se očekivati da se otpočne sa primjenom odluka o komunalnoj naknadi koja predstavlja izvor, za sada nedostajućih sredstava, za obavljanje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, što se nikako ne može nazvati nametom. Podsjećamo da su u infrastrukturu zajedničke komunalne potrošnje uložena ogromna sredstva koja su zbog neadekvatnog održavanja uzrokovanog nedostatkom finansijskih sredstava izložena propadanju - navode iz Ministarstva.
Od 2008. godine, kada je iz sistema opštinskih prihoda ukinuta naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, u sistemu prihoda opština nije postojao namjenski prihod iz kojeg bi se finansiralo održavanje objekata zajedničke komunalne potrošnje i pokriće troškova vršenja usluga zajedničke komunalne potrošnje, navode iz Ministarstva.
-U takvim uslovima, opštine su morale da, na teret drugih poslova/sredstava, obezbijede minimum održavanja komunalne infrastrukture zajedničke komunalne potrošnje (atmosferska kanalizacija, javna rasvjeta, zelene površine i gradski parkovi, rekreacioni tereni, igrališta, biciklističke staze) i vršenje usluga zajedničke komunalne potrošnje koje obuhvata upravljanje atmosferskim vodama, uređenje i održavanje javnih površina, pješačkih zona, autobuskih stajališta, opštinskih puteva i biciklističkih staza, javnih prostora za parkiranje. Stoga se komunalna naknada nikako ne može smatrati nametom već izvorom sredstava za obavljanje određene grupe komunalnih djelatnosti, za opšte dobro svih građana - saopštili su ovog resora.
N.S.
Četrnaest opština tražilo saglasnost
Iz Ministarstva održivog razvoja navode da je do sada 14 opština dostavilo predloge odluka o uvođenju komunalne naknade.
-Zakonom o komunalnim djelatnostima predviđena je komunalna naknada kao prihod jedinica lokalne samouprave i izvor sredstava za obavljanje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. Zajednička komunalna potrošnja obuhvata usluge koje se korisnicima pružaju na javnim i drugim površinama i javnim komunalnim objektima, koju nije moguće individualno utvrditi i naplatiti. To znači da ova naknada predstavlja izvor sredstava za obavljanje određenih komunalnih djelatnosti za opšte dobro svih građana, te se ne može smatrati nametom. Shodno tome, do sada su 14 opština i to Andrijevica, Bar, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Podgorica, Rožaje, Šavnik, Tivat, Ulcinj i Žabljak, na bazi modela pripremljenog od strane Zajednice opština, dostavilo Ministarstvu odluke u formi nacrta ili predloga, radi daljeg procesuiranja prema Vladi - navode iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.