O
bračuni naplata prihoda od korišćenja šuma ne sprovode se dovoljno efikasno, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI) i dala 14 preporuka Ministarstvu poljoprivrede, Poreskoj upravi (PU) i Upravi za šume (UZŠ) kako bi povećali efikasnost obračuna i naplate prihoda. DRI je revizijom uspjeha utvrdila da manjak kapaciteta UZŠ, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu i uzgoj i zaštitu šuma za posledicu ima da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma. Utvrdili su da postoji niz segmenta koje je neophodno unaprijediti kako bi sistem obračuna i naplate prihoda od šuma funkcionisao na efikasniji načini, odnosno kako bi prihodi od korišćenja šuma bili veći.
– Naplata prihoda od koncesione naknade u prethodnom periodu nije bila efikasna. Prema podacima Poreske uprave, dug po osnovu naknada za korišćenje šuma na kraju 2015. godine iznosio je 5,94 miliona. Prema podacima iz izvještaja o radu Uprave za šume za 2016, ukupne obaveze svih koncesionara i pravnih lica koja su u poslovnom odnosu sa Upravom za šume na kraju te godine utvrđena su na 8,04 miliona, što je za 35 odsto više nego u 2015. Dug po osnovu koncesija na 31. decembar 2017. godine, prema podacima Poreske uprave, iznosio je 5,1 milion eura – piše u nalazu DRI koji potpisuje član senata Branislav Radulović.
U izvještaju je navedeno da od osam miliona duga na kraju 2016. godine, na Vektru Jakić se odnosilo 3,45 miliona ili 43 odsto. Vlasnik Vektre je Dragan Brković.
Vrhovna revizija je utvrdila da Uprava za šume, čiji je direktor Nusret Kalač, kao organ u sastavu Ministarstva poljoprivrede koji utvrđuje obavezu po osnovu koncesione naknade, i Poreska uprava, kao organ koji vrši naplatu, nemaju utvrđenu proceduru za sravnjenje stanja na individualnim analitičkim računima obveznika. To za posledicu ima neusaglašene podatke kod ova dva državna organa.
Za ministarstvo koje vodi Milutin Simović dodatan problem predstavlja to što opštinama u kojima se koriste šume pripada 70 odsto prihoda, pa im to smanjuje mogućnost izdvajanja sredstava iz budžeta za uređenje šuma. Tako je 2016. godine od 4,77 miliona prihoda od koncesija na šume, lokalnim samoupravama pripalo 3,34 miliona.
Ministarstvo je lani donijelo dokument „Reorganizacija koncepta koncesionog korišćenja šuma” u kojem je navedeno da je pripajanje Uprave Ministarstvu smanjilo funkcionalnost sistema, te da je ključna stavka za realizaciju novog koncepta da Vlada osnuje privredno društvo za gazdovanje šumama u državnom vlasništvu. Njegovim osnivanjem bi se redefinisala finansijska podrška lokalnim samoupravama.
DRI je utvrdila da su prihodi od korišćenja šuma na znatno manjem nivou u odnosu na projektovani. Količina posječene drvne mase od 2013. do 2017. godine kretala se sa najviših 58,2 odsto 2015. godine, do najnižih 14,4 odsto godinu kansije u odnosu na strategijom predviđeni godišnji nivo sječa od oko 1,22 miliona metara kubnih. Iz ministarstva su naveli da je strategija razvoja šuma definisala nerealne razvojne projekcije, te da tokom ove godine planiraju reviziju strategije.
Ministarstvo i Uprava kroz program gazdovanja šumama ne planiraju prihode od naknada za komercijalno korišćenje šuma, tako da se oni ne prikupljaju iako je za to utvrđena zakonska mogućnost.
Kolegijum DRI je naložio subjektima revizije da do 30. aprila donesu plan realizacije preporuka, a da za šest mjeseci izvijeste o preduzetim radnjama.
D.M.
Višemilionski prihod od pečuraka
Prihod od taksi za nezaštićene biljne vrste, odnosno prihod od korišćenja nedrvnih proizvoda – pečurke, šumsko voće, ljekovito bilje – u 2016. godini naplaćen je u iznosu od 1,86 hiljada, a lani samo 401 euro.
– Prihodi od korišćenja nedrvnih proizvoda obračunavaju se u iznosu od pet odsto od otkupne cijene. Prema grubim procjenama, godišnji prihod od nedrvnih proizvoda – pečurke i šumsko voće – iznosi oko pet miliona eura – piše u nalazu.
Nemaju osobu zaduženu za praćenje naplate
DRI je utvrdila da Uprava za šume nema pisanu proceduru za postupak obračuna, evidentiranja i naplate prihoda od korišćenja šuma. Zatim, da postupak obračuna, kontrole i naplate prihoda od korišćenja nedrvnih proizvoda i prihoda od komercijalnog korišćenja funkcije šuma nije uspostavljen.
– U Upravi za šume nije određena osoba za praćenje naplate i predlaganje, odnosno preduzimanje mjera za naplatu. Nije definisano koje mjere se i kojim redosledom preduzimaju u slučaju da obveznici svoje obaveze ne izmiruju na vrijeme – piše u izvještaju DRI.
Utvrđeno je i da baza podataka Uprave ne sadrži podatke za sve obveznike plaćanja naknada za korišćenje šuma.
DRI je konstatovala da funkcionisanje sistema obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma u 2017. godini pokazuje određeni nivo poboljšanja u odnosu na period od 2012. do 2016. godine.