Knjiga eseja „Po rubovima teksta” Dragana Radulovića, u izdanju Narodne biblioteke Budva, predstavljena je javnosti. Autor se bavio osmoricom značajnih autora: Njegošem, Danilom Kišem, Mihailom Lalićem, Čedom Vulevićem, Albertom Goldštajnom, Mirkom Kovačem, Dragutinom Lalovićem i Vladimirom Vukićevićem. Esej „Misterij proze Mirka Kovača” bila je prilika da se prisjetimo ovog velikog pisca i njegove prve književne večeri nakon 24 godine u Crnoj Gori koja se desila upravo u organizaciji budvanske biblioteke, 14. jula 2008. godine. Tom prilikom promovisan je njegov roman „Grad u zrcalu” o kojem je govorio i Dragan Radulović, a marta 2009. godine, takođe u organizaciji Biblioteke, i tada bez prisustva autora, predstavljena je knjiga antimemoara „Pisanje ili nostalgija”. Ova dva prikaza objedinjena su u esej o Kovaču. Tema kojom se Radulović bavio bila je kome, čemu, zbog čega, po kojim kriterijumima se određuje pripadnost pisaca.
– Kome pripadaju pisci je najluđe i najtvrđe pitanje ovih nesretnih prostora, jer ako već ne pripadaju sebi i svojim čitaocima, pripadaju onda kulturama, a kultura je konstrukt i nju prave ljudi koji rade u kulturi i zalažu se za izvjesne kulturne vrijednosti – kazao je Radulović. Izvanredan esej o, nažalost malo poznatom, crnogorskom klasiku Čedu Vuleviću nametnuo je pitanje zašto danas malo ljudi zna za ovog stvaraoca.
Radulović smatra da bi profesori književnosti trebalo da budu upućeniji u stvaralaštvo ovog izvrsnog autora kojeg je Radulović lično poznavao o čemu je pisao u eseju. Dragan Radulović često mijenja žanrove (roman, pripovjetke, kolaž groteski, eseji…) primjećuje dr Predrag Zenović, a na pitanje šta je za njega žanr u književnosti i da li je istina ono što Bart kaže da je tehnika sama bit stvaranja ili je to forma u trenutku najpogodnija za poetičku ekspresiju, Radulović odgovara da „bit tehnike nije ništa tehničko”.
– Najviše bih volio da napišem dramu koja bi se vremenski izvodila šest dana neprekidno, a koja bi nosila naziv ‚Posljednji dani čovječanstva‘, ali tu dramu je napisao Karl Kraus, te sam uskraćen. Napisao sam i jednu baladu - nije tačno da se nisam bavio poezijom. Za mene je forma u stvari sve, a forma je mjera, jer je i talenat mjera; umjeriti nešto, naći mu mjeru i jedan od osnovnih elemenata dobrog umjetničkog djela, ali i političkog, i pravnog i ekonomskog i poslovnog – kazao je on.A.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.