-Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je za „Dan” da u Crnoj Gori udio privatnih plaćanja domaćinstava za zdravstvene usluge u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji iznosi preko 40 odsto, što je na nivou Uzbekistana, Kazahstana i Ukrajine. Ona ističe da su preporuke SZO da privatna izdvajanja za liječenje budu do 15 odsto i upozorava da epidemiološki podaci pokazuju da u Crnoj Gori svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih oboljenja, a svaka četvrta od malignih.
– Indeks dostupnosti zdravstvenih usluga u Crnoj Gori je 54, što je znatno niže od prosjeka na globalnom nivou, koji iznosi 64. U regionu Evrope iznosi 73, ali je, takođe, znatno niži u odnosu na ono što vidimo u zemljama jugoistočne Evrope. Rezultati najnovijeg istraživanja pokazuju da postoji epidemija gojaznosti u populaciji djevojčica i dječaka i da se Crna Gora nalazi na samom vrhu te liste. Podaci su ukazali da 37 odsto dječaka i 30 odsto djevojčica imaju prekomjernu kilažu. Kada govorimo o epidemiologiji, moramo da pomenemo činjenicu da raste broj pušača, preko 34, 35 odsto. Zabrinjavajuće je da je sve više mladih ljudi koji puše i koji konzumiraju alkohol – istakla je Brajović.
Brajović smatra da je efikasna kontrola hroničnih nezaraznih bolesti put održivog razvoja svake zemlje i svakog društva.
– Alarmantno je da se 70 do 80 procenata zdravstvenog budžeta zapravo odliva na zbrinjavanje hroničnih nezaraznih bolesti (HNB). Trend smanjenja broja gojaznih i pušača može se izmijeniti ukoliko se bude djelovalo u duhu evropske politike za zdravlje SZO, čija je okosnica promovisanje multisektorske saradnje. Preporuke SZO su promovisanje optimalne ishrane dojenčadi kako bi se od samog početka života definisala zdrava razvojna trajektorija kroz promociju i sprovođenje politike ekskluzivnog dojenja, kontrola i smanjivanja uticaja različitih oblika reklamiranja hrane visoke energetske vrijednosti, sa visokim sadržajem zasićenih i transmasti, šećera ili soli, uključujući i nutritivno profilisanje hrane, kao i aktivna upotreba fiskalnih instrumenata u cilju promovisanja zdravih prehrambenih navika – navodi Brajović.
Podsjeća da je nedavno SZO izradila studiju i predstavila je Nacionalnom savjetu za hronična oboljenja u Crnoj Gori, kojim je predsjedavao premijer Duško Marković.
– Rezultati upućuju da se oporezivanjem zaslađenih pića u visini od 20 odsto u toku 2018. godine može spriječiti 14.118 novih slučajeva obolijevanja povezanih sa gojaznošću do 2035, dok je monetarni benefit primjene ove fiskalne intervencije, a usled smanjivanja smrtnosti, procijenjen na više od 250 miliona dolara zaključno sa 2035. godinom. Potrebno je promovisanje reformulisanja prehrambenih proizvoda i unapređenje nutritivnog kvaliteta hrane, promovisanje fizičke aktivnosti i u tom smislu primjenjivati mjere urbanističkog planiranja koje će biti u funkciji stvaranja uslova pogodnih za različite vidove fizičke aktivnosti djece, kao stila njihovog življenja. Ovo podrazumijeva izgradnju biciklističkih staza i trotoara kako bi djeca mogla bezbjedno i sigurno da hodaju do škole, mjere za usporavanje saobraćaja u zonama blizu škola, kao i efektivna kontrola brzine saobraćaja u blizini škola – kaže Brajović.
D.B.
Sistem po mjeri svih
Brajović kaže da je neophodno da zdravstveni sistem bude po mjeri građana i njihovih potreba, umjesto da je fokusiran na bolesti.
– Treba ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu koja ima kapacitete da preventivno djeluje i na efikasan način zbrinjava hronična oboljenja. Misija svakog zdravstvenog sistema jeste da kvalitetnu zdravstvenu uslugu i kvalitetan i bezbjedan lijek učini jednako dostupnim svakom građaninu, a da pri tome pruži potrebnu zaštitu od finansijskog rizika – da kada posegne za uslugom koja je potrebna, ne bude doveden u situaciju da mora odustati od zadovoljenja druge jednako važne životne potrebe – kazala je Brajović.
Zdrava hrana i za siromašne
Brajović poziva na intenziviranje multisektorske saradnje kako bi konzumiranje zdrave hrane bio izbor koji sebi može priuštiti veći dio populacije.
– Multisektorska saradnja je neophodna i za konzistentnu promociju fizičke aktivnosti u sredinama gdje se djeca okupljaju i provode znatan dio dana, poput škola i obdaništa. Ove mjere podrazumijevaju razmatranje mogućnosti redefinisanja standarda kada je riječ o hrani, kao i „osvježavanja” školskog kurikuluma kako bi djeca i u školi sticala vještine za osnovno pripremanje hrane i obroka – navodi Brajović.