Evropska direktiva kojom se uređuje proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora pisana je sa dobrom namjerom, a u Crnoj Gori ima veoma štetne efekte, kazala je u intervjuu za „Dan“ bivša ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker komentarišući to što u Crnoj Gori najveći dio profita od mHE ide biznismenima bliskim vrhu vlasti.
– Vidimo veliku zloupotrebu direktive u oblasti energetike i to se mora mijenjati. Ljudi na vlasti znaju šta rade, tako da se ne može reći da je u pitanju neznanje ili nesposobnost. Nezamislivo je da se otvara poglavlje 27 (životna sredina, prim.aut.) na osnovu nekih papira i strategija, a stanje u Crnoj Gori se stalno pogoršava. Iluzija je da će se stanje poboljšati kada se počne sa pregovorima – izjavila je Štajnaker.
Prema njenim riječima, mehanizmi EU za kontrolu su nedovoljni.
– Evropska komisija (EK) pušta institucije u Crnoj Gori da riješe određene stvari, međutim EK treba mnogo više da se uključi i da nastoji da civilno društvo bude uključeno u svim političkim procesima – navela je Štajnaker, koja je bila učesnik regionalne konferencije o mini-hidroelektranama (mHE) u Podgorici.
• Da li i u Njemačkoj i na Zapadu imamo primjera da najveći dio profita od obnovljivih izvora uzimaju firme rođaka i kumova ljudi iz vrha vlasti, kao što je slučaj u Crnoj Gori?
Iskreno, toga ima i kod nas, ali ne u tolikoj mjeri. I kada se otkrije može da dođe do sudskog procesa. To smo imali u vrijeme ujedinjenja Istočne sa Zapadnom Njemačkom, kada su se desile velike privatizacije. U svakoj državi postoji takva opasnost, ali zato je važna vladavina prava i aktivno civilno društvo i mediji. Ako to sve funkcioniše onda imamo sistem koji Englezi zovu „checks and balances“. U zarobljenoj državi, bilo gdje, a posebno na Balkanu, taj izraz zarobljene države se može upotrijebiti jer stoji u strategiji Evropske komisije.
Za Balkan je tipično da nema „checks and balances“, pa je situacija zabrinjavajuća. Zabrinuta sam jer EK zna da mehanizmi ne funkcionišu. Znaju, ali očekuju od onih koji su navodno na demokratski način birani, da će oni riješiti te probleme. U strategiji govore puno o vladavini prava. Kako sudija koji je kupljen, koji je pod pritiskom, koji radi ono što vlast hoće, kako će odjednom početi da primjenjuje vladavinu prava? Ako to uradi poslaće ga u penziju ili će izgubiti posao.
EK nije naivna. Vlada Crne Gore piše strategije i sve je to lijepo na papiru. Crna Gora je mala i, izvinite na terminu, ekonomski nebitna. Niko ne bi primijetio da ona ulazi u EU sa 625 hiljada stanovnika. U principu, čak i cijeli Balkan sa 20 miliona stanovnika. Tako da nisam optimista da će se brzo nešto mijenjati. Jedini optimizam mi daje civilno društvo. Zarobljena država, gdje je javni interes podređen privatnom, jak je termin, ali pitanje je šta će država uraditi da se to promijeni.
• Da li je i prodaja akcija Rudnika uglja jedan od primjera zarobljene države?
Koliko sam pratila, i to je jedan od primjera zarobljene države.
• Tokom mandata u Crnoj Gori bili ste angažovani i oko problema Solane. Kako komentarišete to što Vlada godinama ništa ne preduzima da riješi situaciju u Solani?
Od poslednje konferencije u aprilu ništa nije urađeno u vezi sa Solanom. Vlada jednostavno nije zainteresovana za opstanak Solane, odnosno neće njen opstanak iz drugih interesa. Sa stanjem u Solani i situacijom sa malim hidroelektranama zbog čije izgradnje se devastira priroda, ne može se otvoriti poglavlje 27. To je moje mišljenje.
Predivna priroda Crne Gore se uništava. Građani moraju reagovati na to, ali tu vidim slabost.D.M.