Da procesuiranje počinilaca krivičnih djela iz oblasti visoke korupcije i dalje predstavlja jedan od najvećih problema crnogorskih pravosudnih organa pokazuje i izvještaj o radu Specijalnog državnog tužilaštva koji se odnosi na prvih šest mjeseci ove godine. Od početka 2018. riješena je svega četvrtina predmeta koji su formirani zbog sumnje da je počinjeno koruptivno krivično djelo na visokom nivou. Osim veoma malog broja riješenih slučajeva, zabrinjava i svega jedna presuda kojom je izrečena zatvorska kazna. Uočljiv je i podatak da je malo više slučajeva iz ove oblasti koji su riješeni nego odbačenih predmeta.
Prema podacima SDT-a, na čijem je čelu Milivoje Katnić, specijalni državni tužioci ove godine su postupali po ukupno 716 prijava podnesenih za krivična djela iz oblasti visoke korupcije. Od toga, iz ranijeg perioda ostale su 472 prijave, a novih je bilo 244. Od 716 predmeta odbačena je čak 141 prijava, a riješeno je njih 198. Drugim tužilaštvima ustupljena je 51 prijava. Takođe, zanimljivo je i da je tokom prvih šest mjeseci doneseno svega šest naredbi o sprovođenju istrage. Što se tiče optuženja, prema statistici SDT-a, u prvih šest mjeseci ukupno ih je bilo 17, dok je 33 bilo iz ranijeg perioda.
Kada su u pitanju presude, u četiri predmeta izrečene su oslobađajuće odluke, a samo u jednom slučaju kazna zatvora.
Advokat Veselin Radulović ocijenio je da se ovaj izvještaj o radu Specijalnog državnog tužilaštva, kao i prethodni, svodi na nerazumljive statističke podatke koji ne prikazuju stvarno stanje kada je u pitanju borba protiv kriminala u Crnoj Gori.
– Štaviše, podaci koje iznosi tužilaštvo više služe da bi se prikrilo koliko su u Crnoj Gori organizovani kriminal i visoka korupcija ozbiljan problem. Takođe, iz izvještaja proizilazi da je Specijalno tužilaštvo riješilo najmanje prijava za krivična djela visoke korupcije. Naravno, u izvještaju nema analize i razloga zašto je to tako, ali čak i ovakav izvještaj pokazuje da rezultata u borbi protiv visoke korupcije skoro i da nema – kazao je Radulović.
On je ukazao da ni ovaj izvještaj ne sadrži podatke o predlozima za određivanje mjera tajnog nadzora, odnosno nema nikakvih pokazatelja kako tužilaštvo koristi te mjere i koliki je njihov efekat u suzbijanju kriminaliteta, koliko je mjera tužilaštvo odobrilo na predlog policije na osnovu odredbe ZKP-a za koju je Ustavni sud nedavno ocijenio da je suprotna Ustavu, a nema ni podatka koliko je predloga tužilaštva za određivanje mjera tajnog nadzora sud prihvatio.
– Na kraju, još jednom bih istakao da ni ovaj izvještaj ne sadrži nikave podatke ili analize u vezi sa porastom nerasvijetljenih ubistava, uličnih ratova koje vode narko-klanovi i eventualnih mjera koje tužilaštvo planira da preduzme po tom pitanju, a nema čak ni konstatacije da tužilaštvo uopšte uočava ove najteže vidove kriminaliteta. Činjenica da se ni u jednom izvještaju tužilaštva ne pominje ovaj problem, kao ni izuzetno loša bezbjednosna situacija u kojoj se građani ne mogu osjećati bezbjedno na javnim mjestima, pokazuje da specijalno tužilaštvo nema kapaciteta i volje da obavlja svoju osnovnu funkciju – zaključio je Radulović.M.V.P.

Nerealna slika o sporazumima
Advokat Radulović naglasio je da se u izvještaju proizvoljno potencira da su u svakom slučaju dogovorene zatvorske kazne.
– Međutim, nema podataka i poređenja u kakvom su odnosu te kazne koje tužilaštvo dogovara sa kaznama koje su propisane u Krivičnom zakoniku za ta krivična djela. Opšte je poznato da tužilaštvo uglavnom dogovara kazne koje su znatno ispod zakonskog minimuma, ali javnost još nije od tužilaštva čula razloge za takvo postupanje, niti je informisana o tome kako kazne koje tužilaštvo dogovara utiču na smanjenje kriminaliteta, odnosno da li uopšte utiču da se kriminal smanji, ili su, pak, podsticajne za izvršioce najtežih krivičnih djela da nastave sa kriminalom jer u slučaju da budu procesuirani uvijek mogu računati na to da će sa tužilaštvom dogovoriti izuzetno male kazne – kazao je Radulović.

Nijesu riješili nijedan slučaj
Prema podacima iz izvještaja SDT-a, tužioci su ove godine postupali u pet prijava za krivično djelo zloupotreba službenog položaja izvršena na organizovan način. Sve prijave su iz ranijeg perioda. Ipak, ni nakon duže istrage nijedan predmet nije okončan. Odbačajem krivičnih prijava riješena su sve tri prijave za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i stvaranje kriminalne organizacije.