Tokom ljetnjeg perioda, kada najveći dio dana provode napolju, djeca se češće povređuju. Ogrebotine, posjekotine i oderotine praćene bolom različitog intenziteta razlog su za „more suza”, posebno kada se na mjestu povrede pojavi krv koje se mnogi mališani plaše. U panici, roditelji često griješe kada žele da djetetu ukažu prvu pomoć.
Pedijatar dr Nada Danilović za „Dan” otkriva koje su najčešće zablude o tretiranju rana i objašnjava kako bi trebalo postupiti kada se dijete povrijedi tokom igre.

Ispiranje rane vodom ili rakijom

– Ovo nikako nije dobro rješenje – kaže dr Danilović. – Djeca se uplaše kada vide krv, pa žele da je što prije eliminišu sa povrijeđenog dijela tijela. Međutim, trebalo bi znati da voda može da „preseli” prljavštinu iz okoline rane, a kroz ranjenu i oštećenu kožu bakterije lako prodiru. Ispiranje rane pod mlazom vode može samo da pogorša stanje. Još je gora situacija sa upotrebom rakije. Istina je da će alkohol iz rakije „ubiti” bakterije, ali će u isto vrijeme proširiti krvne sudove, pogoršati krvarenje iz rane i otežati njeno zarastanje.
Rješenje: Očistite svježu ranu adekvatnim antiseptičnim rastvorom, povidon jodom ili troprocentnim hidrogenom. Prilikom ispiranja rane koristite sterilnu gazu kojom ćete pokupiti krvne ugruške i eventualno djeliće kože ukoliko se radi o oderotini. Ako nemate pri ruci gazu, upotrijebite pamučnu maramicu.

Korišćenje antibiotskog praška ili antibiotika u spreju

– Što rana sporije zarasta, to je rizik od infekcije veći – upozorava dr Danilović. – Roditelji koji koriste antibiotski prašak za posipanje rane prave svom djetetu „medvjeđu uslugu”, jer kad se spoje prljavština, djelovi oštećene kože i prašak, stvara se skrama ispod koje rana ne može da „diše”. Ista je situacija i sa antibiotikom u spreju. U primarnoj obradi rane oni su odavno prestali da budu korišćeni.
Rješenje: Važno je da ranu dobro očistite i ostavite da se suši na vazduhu. U najvećem broju slučajeva antibiotik neće biti potreban; jedino ako rana ne bude adekvatno očišćena, pa se poslije nekoliko dana pojavi otok, pedijatar će prepisati antibiotike za oralnu upotrebu. Ipak, imajte u vidu da samo u rijetkim slučajevima dolazi do prodora bakterija u potkožno tkivo, uglavnom onda kada rana nije dobro obrađena.
Ništa neću dirati, samo ću zalijepiti hanzaplast
– Hanzaplast je dobro rješenje za manje posjekotine, ali ne i za oderotine – ističe dr Danilović. – Rane su obično veće površine i djetinji organizam neće dobro podnijeti postavljanje hanzaplasta preko njih odmah poslije povrede, jer će rana vlažiti, pa će sporije zarastati, a ujedno može da dođe i do bakterijske infekcije.
Rješenje: Ako je rana manje površine, samo je očistite i gazom ili pamučnom maramicom odstranite krv i nečistoće. Preko noći djetetu možete da stavite sterilnu gazu koju ćete pričvrstiti hanzaplast trakom, ali je ujutro obavezno skinite i pustite ranu da se prirodno suši i zarasta.

Previjanje rane nekoliko puta dnevno

– Ovo je još jedna greška koja će usporiti zacjeljivanje povrijeđenog mjesta – naglašava pedijatar. - Poslije zaustavljanja krvarenja, roditelj bi trebalo dobro da pogleda ranu, tretira je povidon jodom i ostavi da se suši.
Rješenje: Poslije adekvatne obrade rane, trebalo bi sačekati 24 sata do sljedećeg previjanja. Međutim, ukoliko se dijete žali na bol ili ako primijetite da rana krvari, trebalo bi odvesti dijete u najbližu zdravstvenu ustanovu i tretiranje rane prepustiti stručnjacima. Ovo pravilo važi i ukoliko primijetite da su ivice rane otvorene – tad je takođe neophodna stručna pomoć.Snežana Moldovan