Javni dug, u koji spadaju obaveze države i opština, od 2006. godine se povećao za čak dvije i po milijarde eura ili za četiri i po puta do danas, dok je bruto domaći proizvod (BDP) povećan za malo preko dva puta do 2016. godine.
Po poslednjim podacima Ministarstva finansija, dug države je na kraju juna iznosio 3,1 milijardu, a kada mu se dodaju obaveze opština od oko 130 miliona, onda je javni dug 3,23 milijarde eura. U godini kada je izglasana nezavisnost Crne Gore javni dug je iznosio 701 milion eura.
Njegov udio u BDP tada je iznosio 38,3 odsto i do 2008. godine udio je padao, uprkos rastu duga. Međutim, od 2009. godine pa do danas udio duga u BDP-u rapidno raste, jer se značajno povećava i zaduženje države.
Iz godine u godinu je javni dug rastao za po 100, 200, 300 miliona eura, a u drugom tromjesječju ove godine je povećan za 440 miliona eura.
Udio javnog duga u BDP-u prešao je granicu od 60 odsto 2014. godine, a na kraju juna je iznosio 70 procenata. BDP je 2006. godine iznosio 1,8 milijardi, dok je na kraju 2016. godine bio 3,77 milijardi eura.
Funkcioner GP URA Miloš Konatar smatra da je problematično što javni dug raste brže od BDP-a.
– Novim zaduživanjem povećavamo BDP, ali u manjoj mjeri od javnog duga. Taj paradoks će dovesti da se javni dug i BDP izjednače – rekao je Konatar.
Dodatan problem za javni dug u narednoj godini je, kako je kazao, što u dug od preko tri milijarde nije ušlo 500 miliona eura koji će se povući za autoput.
– Do sada je povučeno preko 300 miliona, a kada u strukturu duga uđe pola milijarde za autoput to će značajno uvećati stanje duga – rekao je on.
Vlada se često hvali rastom BDP-a, ali građani u najvećem broju taj rast ne osjećaju u svojim novčanicima. Konatar je naveo da su boljitak od velikog zaduživanja i rasta BDP-a osjetili penzioneri i zaposleni u javnoj upravi, kojima su od zaduživanja isplaćivana primanja.
– Najveći problem je zaduživanje za tekuću potrošnju. Drugo je da se zadužujemo za infrastrukturne projekte ili novu tehnologiju. Problem je kad se zadužujemo za krpljenje rupa u budžetu – rekao je Konatar.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da bi javni dug trebalo da utiče na standard, ali da to kod nas nije slučaj.
– Mnogi ekonomski parametri ne važe kod nas – rekao je on.
Istakao je da se kod nas živi u sadašnjosti, a ne u budućnosti, pa se država enormno zadužuje.
Najgore je, kako je dodao, što nema odgovornosti.
– Dug samo raste, odgovornosti nema. I Srbija je imala veliki udio duga u BDP-u, ali ga je smanjila na 49 odsto. Kod nas je dug samo rastao, značajnije se nije smanjivao u prethodnim godinama – rekao je Lekić.
Tokom proteklih 12 godina najviše je na čelu Vlade bio Milo Đukanović, dok je od 2016. godine na toj funkciji Duško Marković.
D.M.