Radovi na autoputu, posebno u koritu rijeke Tare, uništili su živi svijet i kvalitativno i kvantitativno, ocijenio je za „Dan“ redovni profesor na PMF-u Vladimir Pešić, koji je bio dio istraživačke ekipe koja je radila monitoring biodiverziteta rijeke Tare.
– Istraživanje smo radili na potezu gdje se obavljaju radovi na autoputu, a rezultati do kojih smo došli pokazuju da je u 2018. godini brojnost zajednice pala na 50 jedinki po metru kvadratnom. U 2017. godini, kada su radovi na tom području bili umjereni, bilo je 950 do 1.000 jedinki, dok su u 2016. bile hiljadu i po do dvije hiljade jedinki. To jasno pokazuje da je došlo do značajnog osiromašenja, a najveći broj grupa organizama izostaje na posmatranom profilu. Zaključak istraživanja je da su aktivnosti dovele do uništenja živog svijeta na tom potezu i kvalitativno i kvantitativno – istakao je Pešić.
Pojasnio je da nisu radili uticaj na endemične vrste, ali da se može zaključiti da je došlo do značajnog ugrožavanja.
– U podzemnoj fauni nismo evidentirali nikakve jedinke, što pokazuje da je uticaj radova alarmantan i da će proces obnavljanja biti jako dugotrajan. Na osnovu naših podataka, može da traje oko 10 godina. Takođe, postoji bojazan da su endemične i rijetke vrste izgubljene – rekao je Pešić i dodao da će se teško sve vratiti u prvobitno stanje.
• Da li bi do takvog stanja u rijeci Tari došlo da se izvođač pridržavao svih propisa i mjera zaštite životne sredine?
– U tom slučaju ne bi bilo ovakvo stanje. Nažalost, zbog projekta koji je obavijen velom tajni i misterija, mi kao eksperti ne znamo koje su mjere bile predviđene, pa je jako teško govoriti kad ne znate tačne mjere. Pitanje je ko je radio takve studije, ko su ti stručnjaci. U nauci postoje jasne mjere koje se mogu predvidjeti kako bi se ublažio uticaj. Bilo bi očekivano da se predvide značajna sredstva za projekat zaštite životne sredine, koji obuhvata čitav niz aktivnosti, izgradnju mostova za prolaz sisara, gmizavaca do zaštite rječnih sistema. Pitanje je šta je bilo predviđeno i jesu li se pridržavali preporuka. U Crnoj Gori postoje razni stručnjaci na koje se ministar poziva. Dobro znam koliki su njihovi kapaciteti u nauci. Ovi podaci iz istraživanja biće publikovani u naučnim časopisima, a ja ću se potruditi da ga pošaljem i generalnom sekretarijatu Uneska i svim relevantnim institucijama u Evropi kako bi bili upoznati sa svime. Ovo na konto stručnjaka koji se pojavljuju u Crnoj Gori, a čije reference je teško naći. Ne mogu reći šta je urađeno a šta nije u odnosu na predložene mjere, ali činjenično stanje je da je živi svijet ugrožen i da je pitanje njegovog oporavka veoma diskutabilno, kazao je Pešić.
• Poštuju li se kod nas evropski standardi kod izgradnje autoputa?
– Nisam protiv autoputa, ali za autoput u Evropi postoje standardi. Dio standarda je pitanje životne sredine. Standard je da na svakih 50 kilometara imate prolaz za sisare. Niko ne pravi mostove da idu koritom rijeke, sa 10 stopa u koritu rijeke, već će minimizirati uticaj, sa mostom da ide preko rijeke. Ko je dao investitoru i ko su eksperti koji su rekli da mostovi treba da idu koritom rijeke a ne preko rijeke. To je krucijalni problem. Ogromna sredstva trebalo je da budu za zaštitu, 10 odsto vrijednosti autoputa. Ja kao građanin pitam gdje su ta sredstva otišla, milioni koji su trebalo da se ulože u zaštitu prirode, rekao je Pešić.
• Jesu li radovi izvođeni pogrešno, s obzirom na lošije stanje živog svijeta?
– Da su mjere zaštite pravilno postavljene, da se radi kao u EU, sa ljudima koji znaju da rade posao iz zaštite životne sredine i nauke, rezultati bi bili bolji. Svaki zahvat na životnu sredinu ima uticaj, ali to je trebalo uraditi na jedan način da se ublaži uticaj na minimum, zato postoje mehanizmi, finansije... Zašto to nije urađeno, to je pitanje za one koji vode projekat i komisije koje dobijaju 5,5 miliona, naveo je Pešić.
D.M.

Gornji dio „ubijen“, iz donjeg piju vodu

Pešić navodi da je rijeka Tara bogatstvo Crne Gore i da je bio iznenađen kada je jednog dana vidio raftere kako piju vodu iz Tare, a dan poslije snimke gornjeg dijela Tare koji je „ubijen“ fekalijama.
– Ljudi moraju da su svjesni da je to ista rijeka. Crna Gora ima Skadarsko, more, Boku i Taru. Gdje su pare koje su otišle u oblast zaštite. Hoćemo li kad uđemo u EU imati pravi autoput koji ispunjava standarde EU u oblasti zaštite – pitao je Pešić.