DANILOVGRAD – Hristovo znamenje, Časni krst postavljen je juče na brdu ispod pješivačkog zaseoka Dobruš u neposrednoj blizini crkvišta hrama Svete Gospođe koje je sagrađeno 1334. godine. Krst, visine sedam metara, priložio je Boško Vukićević sa porodicom, a osvećenje su obavili sabrat Manastira Ostrog jeromonah Vladimir i pješivački paroh Radmilo Čizmović u prisustvu sabraće ostroške svetinje, iskušenika Dimitrija i Stanka, i vjernog naroda koji je znamenje na brdo iznio uskom stazom koja vodi do crkvišta. Dobruš pripada selu Cerovo, i nalazi se iznad magistralnog puta Nikšić–Danilovgrad, naspram najveće pravoslavne svetinje na Balkanu, Manastira Ostrog gdje počivaju mošti Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
– Krst nam je suđeno nositi kao što veliki pjesnik Petar Drugi Petrović Njegoš kaza. Neka smo se danas potrudili u slavu Boga živoga da postavimo ovaj krst i ovo je blagoslov za ovo mjesto, za sve nas koji smo učestvovali u ovom donošenju ovoga Časnog krsta. Došli smo na ovo zbilja predivno mjesto i nadajmo se da će sa ovim Krstom časnim da vaskrne ovo mjesto i da za koju godinu, ako Bog da, služimo u obnovljenoj crkvi Sv. Gospođe – besjedio je sveštenik Čizmović.
Ktitor hrama Sv. Gospođe, u narodu poznatog kao Dobruška crkva, bio je car Dušan, a samo mjesto svojevremeno je bilo lovište Nemanjića. Na tom mjestu, prema nekim zapisima, car je potpisao i važan dokument za svoju državu sa Dubrovčanima, a kako mu se lokacija svidjela, jer je sa nje imao preglednost cijelih Pješivaca, dijela Bjelopavlića, pa i rejon do Vojnika i Garča sa druge strane, tako tu i sagradi crkvu.
Boško Vukićević rođen je u Dobrušu, iz kojeg je nekada bilo po dvadesetoro djece da dolaze u školu na Bogetićima. Danas su tu, kao i u skoro svim drugim crnogorskim selima, napuštene kuće, a potomci onih koji su tu živjeli dolaze da obiđu svoja imanja, kao što to rade i Vukićevići.
– Priložio sam Krst koji će da bude simbol borbe dobra protiv zla. Neka priziva i da bog da da se ova crkva obnovi, a hoće. Postavljanje Časnog krsta samo je prethodnica obnove crkve, a trebalo je da bude postavljen i ranije, ali su okolnosti bile takve – rekao je Vukićević koji inače živi u Herceg Novom.
Prema knjiga starim oko 150 godina, istakao je on, Dobrušku crkvu je 1922. godine obnovio kralj Aleksandar i od tada na objektu nije bilo nikakvih radova. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je „zgodna meta” za vježbanje italijanskim vojnicima koji su sa Bogetića topovima gađali put nje. Zbog toga je jedna strana objekta skoro u potpunosti obrušena. Zapustjeli hram, čemu je doprinijela i ljudska nemarnost, a u čijoj unutrašnjnosti se može vidjeti da je svojevremeno bio i freskopisan, ostao je i bez svog zvonika i zvona. Do crkvišta vodi uska staza koja je do nedavno bila zarasla u nisko rastinje i gotovo nepristupačna. Osvećenju Časnog krsta i sabranju na crkvištu hrama Sv. Gospođe prethodila je sveta liturgija u crkvi Sv. Đorđa u Bogetićima gdje je obavljeno pričešće vjernog naroda.B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
